Nijemci postaju sve siromašniji

Životni uvjeti u Njemačkoj su pogoršani i prošle je godine siromaštvo „kucalo na vrata“ 16,2 milijuna Nijemaca, odnosno svakog petog građanina 83-milijunske države, što je nešto više nego u 2012. godini, potvrdio je Savezni zavod za statistiku.

U istraživanju „Život u Europi 2013. godine“ navodi se da je prošle godine siromaštvom bilo pogođeno najmanje 20,3 posto građana Njemačke, dok je 2012. godine, taj postotak iznosio 19,6 posto, prenose njemački mediji.

U usporedbi s ostalim članicama Europske unije (EU), postotak siromašnih u Njemačkoj je znatno niži, jer je čak 24,5 posto građana EU-a siromašno ili socijalno izolirano.

Njemačka, nadaleko poznata po svom blagostanju i socijalno-tržišnom gospodarstvu, suočava se tako sa svjetskim trendom – siromaštvom.

Siromašan u Njemačkoj je onaj građanin koji zarađuje manje od 60 posto prosječne zarade, pa je granica siromaštva za samce blizu 1.000 eura mjesečne zarade.

Blagostanje i socijalna pravda

„Blagostanje za sve“ bio je moto pod kojim je, prije više od 60 godina, demokršćanin Ludwig Erhard, drugi po redu kancelar Savezne Republike Njemačke, inaugurirao čuveni sustav „socijalno-tržišnog gospodarstva“, koji je Nijemcima desetljećima osiguravao ne samo blagostanje, već i socijalnu pravdu.

Danas, pred naletom neoliberalnog kapitalizma, socijalno-tržišno gospodarstvo se bori za svoje vrijednosti, a i sama Vlada radi na tome da u društvu svakome mora biti pružena šansa da razvije svoj talent i iskoristi svoj potencijal, bez obzira na materijalno stanje ili društveni status roditelja, podsjećaju njemački mediji.

Njemačko društvo, postavljeno na idealima društva blagostanja bori se danas sa svjetskim trendom – socijalnim raslojavanjem u kojem bogati postaju sve bogatiji, a siromašni sve siromašniji te fenomenom „reprodukcije klasa“, ali i s tendencijom povratka proletarijata.

Novi proletarijat se vraća u Njemačku, tvrde sociolozi, ukazujući da se u bogatom njemačkom društvu blagostanja stvara nova klasa ljudi koja radi, ali uprkos tome ne može živjeti od svojih zarada.

Čistači, bolnički njegovatelji, raznosači paketa i drugi koji rade, ali ne zarađuju dovoljno za život, postaju nova klasa, koja neodoljivo podsjeća na onu od prije 100 godina i na vrijeme industrijske revolucije, kažu sociolozi.

Izvor: Agencije