Za Britance tehnološke kompanije košmar
Novoimenovani šef britanske obavještajne službe Robert Haningan upozorio je da internetske kompanije ignorišu načine kojim se radikalne grupe služe internetom.
Njegova poruka upućena je uoči dolaska stotina tehnoloških eksperata na Internet samit u Dublinu.
U većini država one su ikone pretraživanja i socijalizacije, pomoću njih milijarde ljudi ostaju u kontaktu, a za jednu od britanskih špijunskih agencija, velike američke tehnološke kompanije predstavljaju košmar.
Kontrolni centri ekstremista
Novi šef britanske obavještajne službe opisuje ih kao komandne i kontrolne centre ekstremista.
On kaže da kompanije ne žele prihvatiti istinu o načinu na koji se njihove usluge koriste, i traži bolju uzajamnu saradnju između njih.
“Problem koji sigurnosne agencije imaju, ogleda se u činjenici da se bore protiv nečega što nikada ranije nisu vidjele, to jeste generacije boraca koji su odrasli u internetskom dobu. ISIL, naprimjer, svoje snimke odmah postavlja na internet, sve što trebaju je laptop ili čak smartfon. Prije nekoliko mjeseci, grupa je imala zvaničnu mobilnu aplikaciju koja bi preuzimala korisničke telefone i onda bi sa njihovih računa tweetala i širila svoje poruke“ javio je reporter Al Jazeere i dodao da je apklikacija blokirana, ali ne prije nego što su je hiljade ljudi skinule s interneta, a kada službe ugase nekoliko računa na Twitteru, odmah se pojavi mnogo više njih.
Ova stručnjakinja za sigurnost smatra da je zapravo riječ o generacijskom problemu, jer su mladi predaleko odmakli u korištenju društvenih mreža.
„Oni koriste inovacije kako bi ostvarili prednost, te svoje ratove, džihad i krize prenose na internetski front“, kazala je Erin Saltman i Qiulliam Foundationa.
‘Živimo u vremenu Edwarda Snowdena’
Neki bi rekli da je privatnost ključna riječ, a postavlja se i pitanje da li bi Arapsko proljeće imalo takav utjecaj da su internetski divovi korisničke informacije odmah predali zainteresiranim vladama?
Iako govore da su posljednji zahtjevi za kontrolom u interesu sigurnosti, to mnogima nije dovoljan argument.
„U kojem trenutku počinjete ugrožavati privatnost i građanske slobode u ime sigurnosti? Ovo je veliko pitanje na koje ne mislim da smo još pronašli dobar odgovor“, tvrdi urednica Techcruncha Ingrid Lunden.
Živimo u vremenu nakon Edwarda Snowdena koji je otkrio povjerljive informacije koje pokazuju da sigurnosne agencije već imaju podatke kada ih trebaju.
Pitanje je da li bismo im trebali dati još slobode, pa čak i kada je riječ o našoj sigurnosti?
Pitanje o kojem će se još dugo lomiti koplja.
Izvor: Al Jazeera