Plan Velike Britanije i Njemačke za put BiH ka EU

Velika Britanija i Njemačka u srijedu su predstavile plan oživljavanja zaustavljenog puta Bosne i Hercegovine ka pridruženju Evropskoj uniji, ponudivši da se otvore fondovi EU u zamjenu za posvećenost institucionalnim reformama vlade koja tek treba biti formirana u ovoj državi, prenosi agencija Reuters.

Bosna i Hercegovina je posljednja u “utrci” država Zapadnog Balkana koje žele članstvo u EU. Njen put otežava nezgrapan sistem podjele moći na etničkom nivou, uspostavljen prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, koji je okončao rat (1992-95) u ovoj državi i u njoj stvorio dvije autonomne regije.

Nacionalne partije slavile su na proteklim oktobarskim izborima, no složeni politički sistem, zasnovan na etničkim i regionalnim kvotama, otežava stvaranje stabilne nacionalne vlade i guši mogućnost napretka prema EU.

Ipak, okvir koji su uspostavili britanski i njemački ministri vanjskih poslova na konferenciji u Berlinu namjerava iskoristiti izbore kao način stvaranja kretanja reformi koristeći novac EU-a kao mamac te stavljajući ekonomske ispred političkih reformi.

“Želimo da uspijete i želimo vas kao članove EU-a i evropske porodice”, navodi se u otvorenom pismu britanskog ministra vanjskih poslova Philipa Hammonda i njegovog njemačkog kolege Frank-Waltera Steinmeiera bh. listovima, koje će biti objavljeno u četvrtak.

“Međutim, postoji samo jedan put ka EU – kroz reforme, koje će pomoći da Bosna i Hercegovina dostigne standard vlasti i ekonomskog razvoja članica EU-a”.

Nema vremena za gubljenje

Reforme traže slaganje svih stranaka, uključujući i novoizabranog lidera bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, koji se zalaže za labavu konfederaciju RS-a i drugog entiteta, Federacija Bosne i Hercegovine, i snažno se protivi jedinstvenoj državi.

Dodik se više uzda u podršku Rusije u odnosu na EU.

No, s bh. ekonomijom u osjetljivom stanju i ovisnom o dotiranjima iz Međunarodnog monetarnog fonda, kako bi se pokrio sve veći deficit u budžetu, Velika Britanija i Njemačka se nadaju da će pristup EU fondovima, kao i jedinstvenom tržištu od oko 500 miliona osoba, pogurati institucionalne promjene.

“Vjerujemo kako nema vremena za gubljenje. Ekonomska situacija u vašoj državi je veoma ozbiljna”, navodi se u pismu.Reforme koje traži EU ciljaju stvaranje više poslova u privatnom sektoru i zaustavljanje odlaska radnika u druge države.

U Sarajevu visokopozicionirani zvaničnik Zapada, blizak inicijativi, ističe kako Zapad razmatra i mogućnost uključivanja MMF-a i Svjetske banke u ohrabrivanje ekonomskih reformi.

“Nadamo se da ćemo, s kritičnom masom potrebnom za reforme, kada ekonomija ojača i kada se provedu reforme, donijeti pozitivna kretanja i pozitivne promjene u Bosni i Hercegovini, i to daje osjećaj da će ovaj veći projekat uspjeti”, kazao je ovaj neimenovani zvaničnik za Reuters.

Martin Schaefer, glasnogovornik Steinmeiera, kaže: “Oba ministra su veoma zabrinuta, jer su prije izbora reforme zastale, kao i put Bosne i Hercegovine ka pridruženju EU.”

Nema razvodnjavanja uslova pristupa

Politička inercija, nezaposlenost i korupcija izazvali su građanske nemire u februaru, kada su demonstranti zapalili vladine zgrade širom države, u najgorem nasilju od završetka rata.

Predloženi okvir od Bosne i Hercegovine traži napisanu posvećenost institucionalnim reformama na svim nivoima vlasti kako bi država postala kompatibilnija s EU-om, kao i pristanak na plan širih političkih i ekonomskih reformi koje bi dovele državu u sklad s kriterijima za pridruživanje.

Zauzvrat, Velika Britanija i Njemačka će tražiti podršku evropskih država da podrže Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju – dokument koji prije pridruženja omogućava državi pristup evropskom novcu, kako bi se omogućile dalje reforme, koje bi u konačnici dovele Bosnu i Hercegovinu do zvaničnog kandidata za članstvo.

Britanski Foreign Office saopćio je kako se nada da će podrška doći 12. decembra, na sastanku ministara vanjskih poslova članica EU-a.

Naslućujući otpor od nekih članica o mogućem daljem proširenju bloka u kojem se nalazi 28 država, oba ministra vanjskih poslova istakla su da novi plan neće razvodniti uslove pristupa Uniji.

“Ukoliko se Bosna i Hercegovina želi pridružiti EU i uživati u blagodatima članstva, onda će morati ispuniti sve uslove koji se nalaze pred svim budućim članicama”, navodi se u otvorenom pismu.

Prijedlog nije ponudio moguće rješenje problemu prava manjina, koji je istaknut 2009. godine na Evropskom sudu za ljudska prava, koji u presudi zahtijeva uklanjanje etničkog kriterija za pozicije zvaničnika i koja još nije provedena.

Ovaj slučaj je zaustavio ranije inicijative EU-a da se ubrza proces pridruženja Bosne i Hercegovine.

Ministri su naveli kako se još uvijek treba posvetiti problemima istaknutim ovim slučajem, no i da druge političke, društvene i ekonomske reforme mogu biti napravljene ranije te tako ubrzati proces pristupa Bosne i Hercegovine u EU.

Skup u Berlinu

Ministri vanjskih poslova sedam država Zapadnog Balkana učestvuju u srijedu na konferenciji posvećenoj jugoistočnoj Evropi, koja se održava u Berlinu.

Ključne teme su proširenje EU-a, regionalna saradnja i reforme koje svaka od zemalja učesnica treba provesti.

Organizator konferencije su njemački i britanski šefovi diplomatija i Aspen Institut.

“Konferencija ‘Zapadni Balkan na putu prema euroatlanskim integracijama – prespektive napretka i razvoja’ prilika je da zemlje Zapadnog Balkana kažu šta su napravile i šta je još ostalo da naprave na putu ka Evropskoj uniji. Ovo nije nastavak sastanka koji je krajem augusta održan u Berlinu, na inicijativu njemačke kancelarke Angele Merkel, ali su ideje otprilike ostale iste – stvoriti pozitivnu poslovnu klimu, jačati ekonomiju, ekonomsku i regionalnu saradnju, stvoriti zajedničke projekte kojima bi zemlje Zapadnog Balkana mogle zajedno ići prema stranim tržištima. Zvanični Berlin i Brisel su i ranije rekli da su spremni u periodu od 2014. do 2020. godine izdvojiti 12 milijardi eura za zemlje koje naprave određeni napredak prema EU. U tom smislu, ta podrška stoji i sada, ali je neophodno da zemlje članice ispune uvjete koji se od njih pojedinačno traže”, javila je iz Berlina Nadina Maličbegović, reporterka Al Jazeere.

Ekonomske teme

Ovo je šesta po redu konferenciji koju organizira njemački Aspen Institut.

Prvi dan konferencije će biti održan dvije podijumske diskusije, a Steinmeier i Hammond će otvoriti panel o političkim pitanjima u regiji, saopćilo je njemačko Ministarstvo vanjskih poslova.

Šefovi diplomatija država regije će s njemačkim i britanskim ministrima vanjskih poslova i predstavnicima američke Vlade imati priliku za diskusiju, a jedna od njih bit će posvećena i ekonomskim temama u jugoistočnoj Evropi.

Konferencija će, također, ponuditi  ministrima mogućnost povjerljivih razgovora sa zastupnicima Bundestaga, visokim predstavnicima EU-a i NATO-a, kao i njemačke i američke vlade.

Izvor:Al Jazeera i agencije


Povezane

Želimo vidjeti zemlje Zapadnog Balkana u Europskoj uniji, a kada će se to dogoditi ovisi o njima, poručeno je u Berlinu nakon sastanka njemačke kancelarke, predsjednika Europske komisije, te premijera Zapadnog Balkana, Slovenije, Hrvatske i Austrije. Konferenciju u Berlinu inicirala je Angela Merkel. 

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO