Odluka o Šešelju na Sudskom vijeću

Zdravstveno stanje Vojislava Šešelja je ozbiljno, upozorio je dr. Milovan Bojić (EPA)

Glasnogovornica Haškog tribunala Magdalena Spalinska rekla je da ne želi da špekulira o tome šta će se desiti ukoliko optuženi Vojislav Šešelj odbije garancije Vlade Srbije za njegovo privremeno puštanje na slobodu.

“Sudsko vijeće je dobilo, ili će dobiti, odgovore (vlada) sa kojima će se upoznati i onda će sami odlučiti kakvi moraju biti sljedeći koraci”, rekla je Spalinska u telefonskoj izjavi Tanjugu.

Ona je potvrdila da je Vlada Srbije dostavila Haškom tribunalu odgovor u vezi sa mogućim privremeni puštanjem Šešelja na slobodu i dodala da Vlada Nizozemske nije dostavila nikakav podnesak.

Povjerljive informacije

Nakon što je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju u Haagu zatražio od Nizozemske i Srbije da se večeras do 18 sati izjasne o mogućem privremenom puštanju na slobodu haškog optuženika Vojislava Šešelja, reagirala je Vlada Srbije, izrazivši spremnost da pruži tražena jamstva.

Sud je prethodno naveo kako je dobio dodatne povjerljive informacije, a koje ukazuju na pogoršanje Šešeljevog zdravstvenog stanja.

„Vlada Republike Srbije zabrinuta je zbog novog razvoja događaja u pogledu zdravstvenog stanja optuženog Vojislava Šešelja i u tom smislu je spremna da pruži garancije za njegovo privremeno puštanje na slobodu, pod uslovom da se optuženi Vojislav Šešelj izjasni da će poštovati sve uslove koje odredi nadležno sudsko veće Haškog tribunala, kao i da prihvata garancije Vlade Republike Srbije, imajući u vidu da ih je do sada odbijao“, odgovorio je Rasim Ljajić, potpredsjednik Vlade Srbije i predsjednik Nacionalnog saveta za saradnju sa Haškim tribunalom.

Podsjetio je i kako stav Vlade Srbije „ostaje isti kao i prilikom prethodne odluke“ Sudskog vijeća Haškog suda kojom su od srpskih vlasti tražena jamstva prošlog ljeta.

Šešelj odbio saradnju

Glasnogovornica Haškog suda Magdalena Spalinska prethodno je potvrdila za Al Jazeeru kako nema roka do kada Sudsko vijeće mora odlučiti o privremenom puštanju na slobodu, nego će vjerojatno već danas razmotriti dokumentaciju i, ako treba, zatražiti dodatna pojašnjenja.

Sud u Haagu od Vlade Srbije traži i potvrdu o tome hoće li biti u mogućnosti jamčiti da optuženi neće stupati u kontakt sa svjedocima ili žrtvama i hoće li se Šešelj vratiti pod nadzor Suda čim to naloži Vijeće.

Nedavno je Sudsko vijeće razmatralo mogućnost da se Šešelj zbog pogoršanja zdravstvenog stanja privremeno pusti na slobodu, ali je zbog nedostatka suradnje optuženog prekinulo taj postupak, navedeno je u priopćenju Haškog suda.

Nakon što je Sudsko vijeće primilo dodatne informacije koje govore da se zdravstveno stanje optuženog pogoršalo i s obzirom na taj razvoj događaja kako bi se izbjeglo najgore, poručili su iz Haaga, razmatraju mogućnost da Šešelja privremeno puste na slobodu kako bi mu bila ukazana njega u najboljem mogućem okruženju, a da se pritom omogući sigurnost svjedoka i integritet postupka.

Nezadovoljstvo radikala

Iz Srpske radikalne stranke je najavljeno kako će u subotu, 8. studenog, organizirati prosvjed ispred zgrade Suda u Haagu, s kokeg će zatražiti bezuvjetno puštanje na slobodu  stranačkog predsjednika Vojislava Šešelja.

„Nameravamo obavestiti svetsku javnost da se u Haškom tribunalu već 12 godina, bez ikakave presude,  nalazi čovek koji je tu došao zdrav i da je sada pitanje da li može da bude živ“, rekao je dužnosnik stranke Zoran Krasić.

Kad je zahtjev za jamstvima koji je upućen Nizozemskoj i Srbiji u pitanju, Krasić je rekao: „Nikakve garancije nikada od države nismo tražili, a i Šešelj to nikada nije tražio. Nikada Vojislav to nije radio, niti će to sada da radi“.

Prema njegovim riječima, „nema ničega novog“ u vezi Šešeljevog zdravstvenog stanja u odnosu na informacije koje je u nedjelju prenio doktor Milovan Bojić, koji je Šešelja pregledao u Haagu.

Bojić je tada potvrdio kako je zdravstveno stanje Šešelja ozbiljno i da postoje elementi „životne ugroženosti i definitivne metastaze na jetri“.

Vojislav Šešelj se početkom 2003. godine dobrovoljno predao Haškom sudu, koji ga tereti za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja od 1991. do 1993. godine u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini.

Šešelj je negirao sve navode iz optužnice.

Izvor: Al Jazeera i agencije