EU: 120 miliona osoba u riziku od siromaštva

Od 2008. do 2013. godine broj ljudi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti povećao se u većini država članica (AP)

Prošle je godine u Europskoj uniji riziku siromaštva ili socijalne isključenosti bilo izloženo 122,6 milijuna ljudi, ili 24,5 posto populacije, objavio je Eurostat.

Postotak ljudi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti nešto je niži nego 2012. godine, kada je iznosio 24,8 posto, ali je viši nego 2008. godine, kada je iznosio 23,8 posto.

U te podatke uključene su osobe koje spadaju u barem jednu od tri kategorije, a to su osobe u riziku od siromaštva nakon socijalnih transfera (po dohotku), osobe u velikoj materijalnoj deprivaciji i osobe koje žive u kućanstvima s vrlo niskom intenzitetom rada, prenosi Hina.

Više od trećine stanovništva prošle je godine bilo izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u pet država članica – Bugarskoj (48 posto), Rumunjskoj (40,4 posto), Grčkoj (35,7 posto), Latviji (35,1 posto) i Mađarskoj (33,5 posto).

Najmanji postotak ljudi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti imale su Češka (14,6 posto), Nizozemska (15,9 posto), Finska (16 posto) i Švedska (16,4 posto).

Povećan rizik od siromaštva

U razdoblju od 2008. do 2013. godine broj ljudi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti povećao se u većini država članica za koje postoje podaci.

Smanjenje je zabilježeno jedino u Poljskoj (s 30,5 posto 2008. godine na 25,8 posto 2013. godine), Rumunjskoj (s 44,2 posto na 40,4 posto), Austriji (s 20,6 posto na 18,8 posto), Finskoj (sa 17,4 posto na 16 posto), Slovačkoj (s 20,6 posto na 19,8 posto), Češkoj (s 15,3 posto na 14,6 posto) i Francuskoj (s 18,5 posto na 18,1 posto), dok se u Belgiji nije promijenila.

U odnosu na 2008. godinu osnovna stopa rizika od siromaštva povećala se u 16 država članica, a smanjila u deset.

Kad je riječ o osobama koje žive u velikoj materijalnoj oskudici, njih je 2013. godine u EU28 bilo 9,6 posto.

Godinu dana prije ta je stopa iznosila 9,9 posto, a 2008. godine 8,5 posto.

Siromaštvo u Hrvatskoj

U vezi trećeg kriterija koji se odnosi na osobe koje žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada 10,7 posto stanovništva u dobi do 59 godina u EU28 živjelo je u kućanstvima u kojima su odrasli radili manje od 20 posto svojeg radnog potencijala.

Ta stopa kontinuirano raste od 2008. godine, navodi Eurostat.

Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj je 2013. godine, po podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosila 19,5 posto, što je 0,9 postotna boda manje nego 2012. godine (20,4 posto), a za 1,4 postotna boda niže od 2011. godine, kada je stopa rizika od siromaštva iznosila 20,9 posto.

Godine 2008. ta je stopa iznosila po Eurostatu 17,3 posto.

Prag rizika od siromaštva za samačko kućanstvo u prošloj je godini u Hrvatskoj iznosio 22.916 kuna na godinum (oko 3.200 eura), a za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece 48.124 kune (oko 6.500 eura).

U prošloj godini stopa rizika od siromaštva bila je najveća za nezaposlene osobe i iznosila je 43,2 posto, a slijede ostali neaktivni sa stopom od 30,8 posto te umirovljenici sa stopom 18,4 posto.

Najniža je stopa rizika od siromaštva za zaposlene i iznosila je 4,8 posto, a za samozaposlene 15,7 posto, navodi DZS.

Anketa o dohotku stanovništva

Pokazatelji siromaštva izračunati su iz Ankete o dohotku stanovništva, a prag rizika od siromaštva utvrđuje se tako da se za sva kućanstva izračuna ekvivalentni dohodak po članu kućanstva.

Osobe kojima je dohodak ispod praga u većem su riziku od siromaštva od ostalih, ali ne žive nužno u oskudici, objašnjavaju u DZS-u.

Stopa rizika od siromaštva je postotak osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva.

Postotak osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u Hrvatskoj je 2013. iznosio 29,9 posto, što je 2,7 postotna boda manje nego godinu prije.

U prošloj je godini, po podacima Eurostata, najnižu osnovnu stopu rizika od siromaštva (po dohotku) u EU imala Češka – 8,6 posto, a višu stopu od Hrvatske imalo je pet zemalja – Bugarska (21 posto), Grčka (23,1 posto), Litva (20,6 posto), Rumunjska (22,4 posto) i Španjolska (20,4 posto).

Izvor: Agencije