NATO: Neizvjesne snage za brzo djelovanje

Diplomate ne očekuju da će snage za brzo djelovanje biti operativne do 2016. godine (EPA)

Osnivanje snaga NATO-a za brzo djelovanje, ključnih za odgovor Saveza na rusko pripojenje Krima, čini se težim nego što se očekivalo, zbog nedostatka opreme i svađa o finansiranju, ističu diplomate.

Čelnici NATO-a dogovorili su u septembru, na sastanku u Walesu, osnivanje posebne jedinice od 5.000 pripadnika pješadije, s podrškom iz zraka i mora te specijalnih snaga, nastojeći tako umiriti istočnoevropske saveznike zbog ruskih akcija u Ukrajini.

Čelnici su ih zamislili kao snage sposobne za brzo djelovanje u slučaju neprilika u istočnoj Evropi, u zemljama koje su nekada bile pod sovjetskom dominacijom, a danas su članice NATO-a, izvijestila je Hina.

“Utvrdili smo da je osnivanje tih snaga mnogo teže nego što smo očekivali kada smo tu odluku donosili u Walesu”, rekao je britanski ambasador pri NATO-u Adam Thomson.

Operativne do 2016. godine

Jedan od razloga je smanjenje NATO-ovih oružanih snaga, što je smanjilo mogućnost razmještanja opreme diljem Evrope nakon hladnog rata.

“Daleko smo se udaljili od sposobnosti koje je Savez razvio za kolektivnu odbranu tokom hladnog rata”, istaknuo je Thomson.

Ministri vanjskih poslova NATO-a razmotrit će na sastanku u utorak je li nakon samita ostvaren napredak.

Savez očekuje da će ministri odbrane do februara iduće godine odobriti veličinu i sastav snaga za brzo djelovanje.

No, diplomati ne očekuju da će biti operativne do 2016. godine.

Pomoć SAD-a

Drugi diplomata u NATO-u, koji je želio ostati anoniman, rekao je da je u centru rasprava o tim snagama “ko će ih platiti i ko će osigurati vojnike i opremu”.

Evropski saveznici očekuju glavnu ulogu, ali će se vjerovatno, zbog dugogodišnjeg rezanja vojnih budžeta, morati više osloniti na SAD, najveću vojnu silu NATO-a, kako bi pomogla u prevozu teške opreme i u nadzoru.

Manje od stotinu vojnika NATO-a trebalo bi biti raspoređeno u baltičkim državama, Poljskoj, Rumuniji i Bugarskoj radi organizacije brzog razmještanja.

Snage za brzo djelovanje rotirale bi se svake godine među državama, a vodeću ulogu imale bi najopremljenije evropske savezničke zemlje – Velika Britanija, Francuska i Njemačka.

Izvor: Agencije


Povezane

Francuski predsjednik Francois Hollande u posjeti je Gruziji koja se zbog stalnih napetosti u Ukrajini, želi što prije priključiti NATO-u. Prošle sedmice nekoliko stotina gruzijskih vojnika vratilo se iz Afganistana, gdje su sudjelovali u misiji ISAF-a koja je važan saveznik NATO-u . No, je li to dovoljno da Gruzijcima omogući ulazak u željeni savez? Novinar […]

Published On 13 May 2014
Više iz rubrike Svijet
POPULARNO