Biden obećao dalju pomoć SAD-a Ukrajini

Američki potpredsjednik Joseph Biden je izjavio u petak da krizu u Ukrajini može okončati zvanična Moskva, ako se bude pridržavala dogovora o primirju, što trenutno ne čini. Prilikom posjete Kijevu, on je obećao dalju pomoć u uspostavljanju demokratske i pravne države.

Prošla je godina od početka protesta na kijevskom Majdanu i nastojanja da se Ukrajina okrene zapadu umjesto Rusiji. Ukrajina se prisjeća početka demonstracija i onih koji su na trgu Majdan ostavili živote. Njima pokloniti se došao je i predsjednik Petro Porošenko. No, minutu šutnje prekinulo je pitanje jednog od okupljenih – jesu li ti ubijeni, za Porošenka, uistinu heroji?

“Istraga ubistava je pitanje časti. Evropi trebamo pokazati da nismo barbarska, već civilizirana država. Predsjednik mora pokrenuti istragu, pronaći krivce i kazniti ih”, kaže Volodimir Holodnjuk, otac ubijenog aktiviste.

‘Stotinu nebeskih heroji’

Porošenko se potom, umjesto odlaska, odlučio obratiti porodicama ubijenih.

“Treba nam čvrsto jedinstvo. Neprijatelj nam je u dvorištu. Donio sam odluku: danas ću potpisati dekret kojim ću ovih ‘nebeskih 100’ proglasiti herojima Ukrajine”, rekao je ukrajinski lider.

Berlin optužuje Moskvu

Steffen Seibert, glasnogovornik njemačke kancelarke Angele Merkel, optužio je u petak Moskvu za potpirivanje sukoba u istočnoj Ukrajini, pozivajući se na izjavu proruskog lidera Igora Martinova, koji je izjavio da su od Rusije primili “mnogo” novca.
Martinov, koji je imenovan za šefa administracije u Donjecku, kazao je za Frankfurter Allgemeine Zeitung da Moskva pomaže finansiranje javnih službi i isplatu državnih plata i penzija, za koje Vlada u Kijevu više ne izdvaja novac, prenijela je agencija Reuters.
“Nas Ruska Federacija pomaže. Ne s malo novca, nego s mnogo”, rekao je Martinov, dok je Moskva ponovo demantirala da pomaže proruske vlasti u istočnoj Ukrajini.
Seibert je istakao da “Rusija djeluje u Ukrajini bez konsultacija s Kijevom i veoma aktivno podržava separatiste”.

Tačno prije godinu dana počeli su protesti, koji su okončani krvavo – 100 demonstranata je poginulo. Svrgnut je predsjednik Viktor Janukovič, koji se bio okrenuo Rusiji. Evropska orijentacija Ukrajine i dalje je aktualno pitanje, sada sa sukobima na istoku i otcijepljenim Krimom. Zbog toga je u ovu zemlju stigao američki potpredsjednik.

“Razgovarali smo o prijetnji ukrajinskoj suverenosti i cjelovitosti zbog ruske agresije. Jednostavno je neprihvatljivo da u 21. stoljeću neka država pokušava prekrajati granice upotrebom sile, u Evropi ili bilo gdje. Ili da vojno intervenira jer joj se ne sviđa odluka koju je susjed donio”, istakao je Biden.

Sporazum o koaliciji

Pohvalivši demokratske izbore, Biden je Ukrajince pozvao da djeluju brzo, a svijet će ih, obećao je, podržavati na putu razvoja.

“Uspostavite novu Vladu što je prije moguće. To treba biti učinjeno za nekoliko dana, ne mjeseci”, poručio je potpredsjednik SAD-a.

Lideri pet političkih stranaka postigli su, u međuvremenu, sporazum o koaliciji, u kojoj su blok predsjednika Porošenka i premijera Arsenija Jacenjuka te stranka Julije Timošenko. Podcrtan je evropski put države te namjera priključenja NATO-u.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg osudio je u petak kretanje ruskih vojnih trupa i opreme prema Ukrajini, ali i kretanje snaga u Ukrajini prema liniji prekida vatre.

Stoltenberg: Ovo je vrlo ozbiljno

“Neću ulaziti u detalje što se tiče preciznih brojki, ali ću reći da smo vidjeli vojno pojačanje. Vidjeli smo kretanje snaga, opreme, tenkova, artiljerije i modernih protuzračnih sistema u Ukrajini”, kazao je on u kontrolnom zračnom centru u Karmelavi, blizu Kaunasa (Litvanija), gdje je završio kratku turneju po baltičkim zemljama.

“Vidjeli smo, također, kretanje snaga prema liniji za koju se pretpostavljalo da će biti linija prekida vatre sporazumom koji je potpisan 5. septembra”, pojasnio je šef Atlantskog saveza.

“Vidjeli smo, također, kretanje snaga prema zapadnom dijelu istočne Ukrajine. Ovo je vrlo ozbiljno, minira u potpunosti sporazume iz Minska, potiče konflikt i doprinosi novom kršenju primirja”, rekao je on.

“Zato pozivamo Rusiju da povuče trupe, istovremeno iz istočne Ukrajine i sa granice, što bi bio važan doprinos smanjenju eskalacije sukoba”, zaključio je Stoltenberg.

Izvor: Al Jazeera i agencije


Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO