Rumunija: Ponovno ostavka šefa diplomatije
Rumunjski ministar vanjskih poslova Teodor Melescanu podnio je ostavku u utorak, pošto brojni Rumunji u inozemstvu nisu mogli glasovati u drugome krugu predsjedničkih izbora, što je izazvalo brojne prosvjede u zemlji.
Teodor Melescanu je drugi šef diplomacije koji odlazi s dužnosti u tjedan dana, zbog pritužbi na organizaciju glasovanja u inozemstvu, prenosi Hina.
Tisuće protuvladinih prosvjednika pozdravili su poraz kandidata ljevice, premijera Victora Ponte, kojega je pobijedio kandidat desnog centra Klaus Iohannis, a čini se da je tomu pridonijelo nezadovoljstvo organizacijom glasovanja u inozemstvu.
Izvinio se hiljadama glasača
“Podnijet ću ostavku na sjednici Vlade” krajem prijepodneva, rekao je Melescanu i ispričao se tisućama Rumunja koji nisu mogli glasovati, jer u inozemstvu nije bio organiziran dovoljan broj biračkih mjesta, prenosi agencija AFP.
Melescanu je ostavku podnio kao i njegov prethodnik Titus Corlatean 10. studenoga, koji je rekao da “neće kršiti zakon zbog političkih i izbornih interesa predsjednika Traiana Basescua, kojemu istječe mandat i (kandidata) Klausa Iohannisa”.
Kandidat Iohannis je u nedjelju izabran s 54 posto glasova.
Kao i njegov prethodnik Corlatean, Melescanu se branio da veći broj birališta u inozemstvu, što su zahtijevali Rumunji koji žive u inozemstvu, nije dopušten zakonom.
Protesti na ulicama
Pravnici koje je konzultirala agencija AFP tvrde, međutim, da je Vlada mogla po hitnom postupku donijeti ukaz i promijeniti propise, kao što je to učinila za druga pitanja vezana za izbore.
Gotovo 400.000 Rumunja koji žive u inozemstvu od ukupno tri milijuna glasovalo je u drugome krugu, uglavnom za Iohannisa.
Deseci tisuća ljudi prosvjedovali su na ulicama 25 godina nakon pada komunističkog režima, tražeći “poštivanje zakona”.
Pobijeđen u drugome krugu, što je iznenađenje, jer je bio favorit, socijaldemokratski premijer Ponta isključio je ostavku.
Ustvrdio je u ponedjeljak navečer da je “shvatio poruku” birača i pozvao je Parlament da odbaci prijeporni Prijedlog zakona o amnestiji, kojim bi se na slobodu pustili zastupnici i visoki suci, osuđeni zadnjih godina za korupciju.
Izvor: Agencije