Grupa G20 se obavezala iskorijeniti ebolu

Lideri najbogatijih zemalja na svijetu obećali su u subotu na samitu grupe G20 u Australiji da će učiniti sve što je moguće da “iskorijene” epidemiju ebole.

“Članice grupe G20 su se obavezale da će učiniti sve kako bi međunarodni napori doveli do iskorijenjivanja epidemije i da će pokriti sve ekonomske i humanitarne posljedice”, navodi se u saopćenju G20, objavljenom nakon prvog dana samita koji se završava u nedjelju, prenosi Fena.

U epidemiji ebole do sada je umrlo 5.000 osoba, najviše u Liberiji, Sierra Leoneu i Gvineji, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije.

“Djelovat ćemo putem bilateralnih, regionalnih i multilateralnih saradnji i u saradnji s nevladinim sektorom”,  navodi se u saopćenju G20.

Šefovi država i Vlada su pozvali Svjetsku banku i Međunarodni monetarni fond da “nastave s čvrstom podrškom ugroženim zemljama”.

Svjetska banka je iskoristila samit G20 da zastupa svoj plan osnivanja “hitnih fondova” namijenjenih boljem suočavanju s budućim pandemijama, kako bi se izbjeglo ponavljanje spore i zakašnjele reakcije kakva je bila prema virusu ebole. Institucija smatra da bi širenje dosadašnje epidemije moglo koštati zapadnu Afriku više od 32 milijarde dolara do kraja 2015.

Siromaštvo i globalna ekonomija

Samit grupe najrazvijenijih industrijskih zemalja svijeta G20 počeo je danas u australskom gradu Brisbaneu. Samit je otvoren ceremonijom na kojoj su igrači izvodili tradicionalni ples australijskih Aboridžina, a zatim su lideri G20 imali neformalni sastanak i fotografirali se sa australijskim premijerom Tonyjem Abbottom, prenosi TAS.

Na radnom sastanku koji je uslijedio, američki predsjednik Barack Obama izjavio je da SAD, kao jedina supersila u svijetu, predvodi svjetsku zajednicu “u osudi ruske agresije u Ukrajini, kao i drugih prijetnji”, navodi Reuters.

“Mi predvodimo svijet u borbi protiv ebole u zapadnoj Africi i u pružanju otpora agresiji Rusije u Ukrajini, koja predstavlja prijetnju po čitav svijet, kao što smo vidjeli u slučaju obaranja malezijskog putničkog aviona u istočnoj Ukrajini”, poručio je Obama u govoru na samitu G20.

Njemačka kancelarka Anglea Merkel izjavila je da EU razmatra uvođenje novih finansijskih sankcija pojedincima u Rusiji zbog krize u Ukrajini, prenosi Reuters.

“Sadašnja situacija nije zadovoljavajuća. U ovom trenutku razmatramo proširenje sankcija na još neke osobe”, rekla je ona.

Afrički dječak u prevelikoj plavoj jakni iz prašine gleda u riječi: „Bogati postaju bogatiji. Siromašni su ostavljeni iza. G20: Ujednačite to“.

Takvu poruku na velikom plakatu humanitarna organizacija Oxfam postavila je na mostu u Brisbaneu pokraj kojeg će prolaziti čelnici najvažnijih svjetskih ekonomija na putu do obližnjeg kongresnog centra u kojem će skupina G20 iduća dva dana raspravljati o globalnoj ekonomiji.

Američki i ruski predsjednici Barack Obama i Vladimir Putin, te njihove kolege iz Kine, Indije, Brazila, EU-a i drugih zemalja trebali bi usuglasiti strategiju kojom bi se globalni BDP podigao za dva posto u idućih pet godina.

G20 je forum najvećih i rastućih svjetskih ekonomija, predstavlja 90 posto svjetskog BDP-a, dvije trećine svjetskog stanovništva i četiri petine međunarodne trgovine.

Od izbijanja svjetske krize 2008. godine, G20 zamijenio je G8 kao glavni skup za međunarodnu ekonomsku koordinaciju.

Članice G8 – SAD, Kanada, Japan, Rusija, Njemačka, Britanija, Francuska i Italija članice su skupine G20 u koji su još uključene EU, Meksiko, Brazil, Argentina, JAR, Turska, Indija, Kina, Indonezija, Južna Koreja, Saudijska Arabija i Australija.

Državnici tih zemalja u Brisbaneu će razgovarati o strategijama za poticanje rasta i suradnji u monetarnoj i poreznoj politici te razvoju infrastrukture.

Na dnevnom redu i ukrajinska kriza

Ishod razgovora pažljivo će pratiti onaj dio svijeta koji ne pripada u G20, a ta organizacija želi strategiju koja će svjetskom gospodarstvu donijeti dva trilijuna dolara i milijune radnih mjesta u pet godina.

Službeni ciljevi G20 su osiguranje snažnog, održivog i uravnoteženog gospodarskog rasta, osiguravanje stabilnosti globalnoga bankarskog sustava i zatvaranje „rupa u zakonu“ za velike multinacionalne tvrtke kako bi im se onemogućilo neplaćanje poreza.

S obzirom na to da su SAD i Kina prošli tjedan postigli dogovor o ekonomskim i gospodarskim pitanjima te sporazum o borbi protiv klimatskih promjena, u središte rasprava doći će pitanje sigurnosti.

Pretpostavlja se i kako bi se summit u Brisbaneu mogao pretvoriti u svojevrstan obračun između zapadnih čelnika i ruskoga predsjednika Vladimira Putina, s obzirom na najnovija izvješća prema kojima ruske trupe ulaze u istočnu Ukrajinu.

Ukrajina je Rusiju optužila da separatistima u istočnoj Ukrajini šalje pomoć u ljudima i u oružju, a svrha pomoći je pokrenuti novu ofenzivu u sukobu u kojemu je dosad smrtno stradalo najmanje 4.000 ljudi.

Rusija od početka opovrgava informacije o slanju vojnih snaga i tenkova u Ukrajinu.

No sve više sukoba, sve češća kršenja primirja i izvještaji o vojnim konvojima bez oznaka koji iz smjera ruske granice stižu u Ukrajinu potiču bojazan da bi krhko primirje postignuto 5. rujna moglo potpuno propasti.

Razmišljali da Putinu zabrane dolazak

U Australiji su se mogli čuti apeli da se Putinu ne dopusti sudjelovanje u radu summita s obzirom na ruske akcije u Ukrajini i na to da su pobunjenici uz potporu Rusije srušili zrakoplov Malaysia Airlinesa na letu MH17, no konsenzusom je odlučeno suprotno.

Australski premijer Tony Abbott obećao je, ako već ne može Putinu zabraniti dolazak, da će mu se agresivno suprotstaviti.

„Rusija je mnogo agresivnija nego što je to bila dugo vremena. Mislim da imaju veliku obavezu da priznaju svoju odgovornost. I pokaju se“, poručio je Abbott.

Moguće je, kako se najavljuje, da će iskrsnuti i druga pitanja, no analitičari upozoravaju kako postoji strah da se „o svemu priča, ali ni o čemu konkretno ne odlučuje“ kad se na jednom mjestu nađe toliko puno globalnih lidera.

Izvor: Al Jazeera i agencije