Mediji u kampanji protiv muslimanskih imigranata

Piše: Shadi Ayoubi
Grči mediji pokrenuli su žestoku kampanju protiv muslimanskih grupa koje žive u toj zemlji, uz izgovor o prisustvu ekstremista u njihovim redovima, slično onome što su činili i nakon dešavanja 11. septembra. Ova kampanja usmjerena je na podizanje straha od sirijskih izbjeglica koji pokušavaju preći u sjevernu Europu preko teritorija Grčke, te tvrdnje da su oni pripadnici ekstremističkih grupa.
Televizijski programi, novine i internet portali prepuni su svakodnevnih vijesti i izvještaja koji promoviraju prisustvo džihadista u Grčkoj, od kojih se većina temelji na glasinama nepoznatih izvora, kao i objavljivanje zastrašujućih naslova bez vjerodostojnih detalja. Ovoj kampanji pridružile su se i respektabilne novinske kuće kako ne bi bilo razlike između njih i drugih publicističkih listova koji nemaju neki kredibilitet.
Mediji pokušavaju prikazati muslimanske zajednice kao inkubator terorističkih grupa, što je dovelo do toga da se i pred grčkim parlamentom postavi pitanje o ovoj temi. Kako bi potkrijepile svoje tvrdnje, pojedine tv-stanice obavile su razgovore sa imigrantima, običnim svijetom koji čak i ne govore tečno grčki jezik, kako bi se izveo zaključak da su oni skloni nasilju.
Ova kampanja prisilila je zamjenika premijera Grčke Evangelosa Venizelosa da demantira ovu kampanju i izjavi kako se Grčka ne suočava sa problemom džihadista, kao i da ona nastaje u momentu kada grčke vlasti vrše hapšenje terorističke ćelije radikalne ljevice, koji su se pripremali da izvedu teroristički napad u zemlji.
Odvraćanje pažnje
Nasuprot tome, grčke novine objavile su intervju sa Grkom koji je izjavio da se on i još njih desetorica bore na strani Assadovog režima u Siriji, no to nije izazvalo nikakve reakcije grčkih medija, niti vlasti.
Sotiris Roussos, profesor političkih nauka na Univerzitetu u Peloponezu, kaže kako su mediji skloni preuveličavanju svih informacija koje im stižu od vlasti ili glasina nepoznatog porijekla, rekavši kako prelazak evropskih građana u Siriju ili Irak nije vijest zbog toga što oni imaju europske pasoše na osnovu kojih se mogu slobodno kretati.
Dodaje i kako u Grčkoj ne postoji druga generacija muslimanskih imigranata koji su organizirani, kao i da se u podacima o evropskim džihadistima ne spominje samo Grčka, te da je veoma opasno to što mediji povezuju fenomen džihadista sa skupinama muslimana koji žive u Grčkoj, što dovodi do širenja islamofobije.
Roussos smatra, prema onome što je izjavio za Al Jazeeru, da „ove vijesti odvraćaju pažnju Grka od stvarnih i važnih problema sa kojima se suočava njihova zemlja“, kritizirajući odsustvo bilo kakve naučne rasprave vezano za dešavanja u arapskoj regiji.
Rekao je i kako ova kampanja teži ka ulijevaju straha usljed velikog talasa migracija, posebice izbjeglica iz Sirije, kao i buđenju straha od islama i terorizma koji se stavljaju u isti okvir.
Evropski slučaj
Ekspert za evropska pitanja Hossam Shaker kaže kako Europom hara pandemija u kojoj se grupa Islamska država koristi kao opravdanje za kopanje po svemu onome što je vezano za muslimane Europe, bez obzira da li se radilo o religiji, obrazovanju, kulturi, društvu i zakonu.
Dodaje i kako „ovo nije prvi put da se muslimani Europe stavljaju pod sumnju, no ono što je novo u ovom slučaju jeste povezivanje strahova sa opravdanjima kojima se daje karakteristika izmišljene stvarnosti.
Shaker to dalje pojašnjava time da se „pitanje sigurnosti pretvara u pitanje religije, kulture i društva, te opće prijetnje, kako bi se slučajevi izvlačili iz konteksta. Ovi strahovi otvorili bi vrata diskriminaciji i kršenju sloboda.“
No što se tiče medija, prema riječima Shakera, europsko društvo prihvata sve ono što se objavi na televiziji ili u novinama i to kod njih izaziva strahove. Čak šta više, respektabilni evropski mediji prevazišli su fazu izazivanja kolektivne sumnje prema muslimanima, usmjerivši se sad i na sam islam.
Hossam Shaker upozorava na opasnost govora slike i scene, rekavši kako „se u prvom planu fotografa i medija nalaze muslimanske žene i djevojke. Ovdje žena predstavlja muslimansko društvo u cjelini i upotreba prizora žena i djevojaka pod velom zapravo je metafora za skriveni i zastrašujući svijet prema kojem se ne mogu imati osjećaji, niti se s njim može identificirati.“
Shaker nastavlja kako nećemo biti iznenađeni kada otkrijemo da su žene i djevojke najistaknutije žrtve ove navale fizičkih i verbalnih napada koji se već sedmicama događaju u Europi usmjerenih protiv muslimana.
Izvor: Al Jazeera