Brazil bira predsjednika i parlament
Birališta u Brazilu otvorena su od osam sati po mjesnom vremenzu za predsjedničke i parlamentarne izbore, kao i za izbor guvernera 27 saveznih država, a pravo glasa ima više od 142 milijuna birača.
Brazilci su podijeljeni između pobornika socijalne politike lijevog centra, na vlasti posljednjih 12 godina ili političke smjene koja obećava pokretanje gospodarstva sedme svjetske sile, latinskoameričkog diva u usponu.
Oni će izabrati 513 saveznih zastupnika, 1.069 regionalnih zastupnika, 27 guvernera i obnoviti trećinu senata (27 mjesta) između 26.000 kandidata od kojih su 31,7 posto žene.
U Brazilu je glasovanje obvezno i jedan sat prije otvaranja ispred birališta su se protezali dugi redovi.
Više od 400.000 policajaca i vojnika je mobilizirano kako bi se jamčila sigurnost izbora u zemlji s 202 milijuna stanovnika.
Zbog raznih vremenskih zona, neka birališta u Amazoniji se otvaraju dva sata kasnije, a većina se zatvara u 17 sati po mjesnom vremenu.
Borba između Rousseff i Silve
Najozbiljnije šanse na predsjedničkim izborima daju se Dilmi Rousseff i Marini Silva koje se dobro poznaju, bile su članice iste stranke i ministrice u istoj vladi, ali će na izborima biti žestoke suparnice.
Ekonomistica i aktualna predsjednica Rousseff i aktivistica za zaštitu okoliša Silva zajedno su bile u vladi bivšeg predsjednika Brazila Lule da Silve – Rousseff kao ministrica energetike, a Silva zaštite okoliša.
Na sjednicama kabineta često su se sukobljavale, a nezadovoljstvo politikom vladajuće Radničke stranke nagnalo je Silvu da 2008. napusti vladu, a godinu potom i stranku.
Ukupno 142,8 milijuna glasača pokušat će odlučiti o novoj predsjednici sedme ekonomije svijeta, ali vrlo je izvjesno da će se Rousseff i Silva, sada članice socijalista, treće po snazi brazilske stranke, morati u drugi krug 26. listopada.
Nesretna igra slučaja
Do prije koji mjesec očekivalo se da će aktualna šefica države bez puno problema osvojiti drugi mandat, sve dok se nesretnom igrom slučaja u kampanji nije pojavila Marina Silva.
Borbena zaštitnica okoliša bila je isprva potpredsjednička kandidatkinja na listiću Eduarda Camposa, čelnika brazilskih socijalista, koji je 13. kolovoza poginuo u zrakoplovnoj nesreći i Silva je morala uskočiti na njegovo mjesto.
Što zbog sentimenta, a što zbog svojih sposobnosti, vrlo brzo stekla veliku popularnost i čak i prestigla Rousseff u anketama.
Predsjednički je tabor krenuo u protuofenzivu, koji su brazilski mediji opisali kao „blitzkrieg“, pa je Roussef posljednjih tjedana vratila prednost.
Po posljednjim anketama, Rousseff bi u prvom krugu mogla dobiti oko 40, a Silva 27 posto glasova, dok je na trećem mjestu socijaldemokrat Aecio Neves s 18 posto. U igri je još osam kandidata, ali njihovi su postoci zanemarivi.
U pretpostavljenom drugom krugu, Rousseff prema posljednjim anketama u prosjeku ima pet do šest posto prednosti.
Jedna od najmoćnijih zemalja svijeta
U posljednjih 10 godina, Brazil se uzdigao kao važan i utjecajan čimbenik u kontekstu međunarodnih odnosa i globalnog ekonomskog rasta.
Brazil je najveća latinskoamerička ekonomija i tržište, ključni tamošnji igrač u međunarodnoj areni.
Peta je najveća zemlja svijeta, sedma najjača svjetska ekonomija i zemlja koja zauzima gotovo polovicu južnoameričkog kontinenta.
Dilma Rousseff, koju neki nazivaju južnoameričkom Angelom Merkel, izabrana je 2010. na valu euforije potaknute odličnim rezultatima iz osmogodišnje vladavine predsjednika Lule da Silve u kojima je Brazil upoznao ekonomski procvat i pomogao milijunima Brazilaca da se izvuku iz siromaštva.
Međutim, u cipele Lule da Silve, koji je i danas najpopularniji brazilski političar, nije bilo lako uskočiti.
Karizmu svog mentora Lule da Silve, koji je i danas najpopularniji brazilski političar, nije mogla naslijediti, pa nije prošlo dugo i tamni oblaci počeli su se nadvijati nad brazilskom ekonomijom. Kriza je zakočila rast dok su inflacijski pritisci povećavali troškove života.
Protesti na ulicama
Vjerodostojnost gospodarske politike aktualne administracije dodatno je pogođena prošli mjesec potvrdom da je zemlja ušla u recesiju. Niži srednji sloj, nastao u Lulinim mandatima, pokazuje frustraciju zbog rastućih troškova života i političke korupcije.
Po analitičaru Reinalu Meirellesu, mnogi su frustrirani jer im životni standard nije nastavio rasti kao pod Lulom, dok istovremeno cijene rastu, a kupovna moć pada.
„Dilma stoji pred izazovom obnove brazilskog sna. Lula je, zahvaljujući karizmi i ekonomskom rastu, uspio uspostaviti emotivnu vezu s narodom, što Dilma ne uspijeva“, dodaje Meirelles.
Rousseff se već suočila s prosvjedima milijun ljudi koji su izašli na ulice u lipnju 2013. kako bi prosvjedovali zbog golemih ulaganja u Svjetsko nogometno prvenstvo, dok su istodobno javne službe u državi u jadnom stanju.
Prosvjednici su optuživali političke elite da su neučinkovite, korumpirane i nesposobne organizirati zdravstveni, obrazovni i prometni sustav na razini razvijene zemlje kakva bi Brazil htio biti.
Izvor: Agencije