Borisov vodi na bugarskim vanrednim izborima
Prema rezultatima izlaznih anketa, na prijevremenim parlamentarnim izborima u Bugarskoj vodi GERB, stranka desnog centra bivšeg premijera Bojka Borisova, sa 34 posto glasova.
Slijedi Bugarska socijalistička partija sa 16,1 posto te manjinski Turski pokret za prava i slobodu sa 14,1 posto glasova.
“Prvo što ćemo uraditi jeste da ćemo pokušati napraviti stabilnu vladu. Naravno, to zavisi i od lidera drugih partija, u suprotnom Bugarska će upasti u tešku političku krizu. Uradićemo što je neophodno, i ostaje da se nadamo da ćemo u tome i uspjeti. Napravićemo konsultacije. Moram znati mišljenje drugih lidera i tek onda možemo objaviti da eventualna koalicija ima smisla”, rekao je Borisov za Al Jazeeru.
Izborni prag prelazi najmanje osam stranaka.
Stranci bivšega premijera Bojka Borisova to neće biti dovoljno za sastavljenje vlasti, a isto se dogodilo i prošle godine, kada je pobijedio, ali su na kraju socijalisti sastavljali vladu.
Međutim, ta tehnokratska vlada nije dugo opstala – podnijeli su ostavke ovog ljeta. I jedni i drugi napustili su vlast nakon pritiska ulice.
Bugari su glasali na prijevremenim parlamentarnim izborima, drugim u posljednjih 17 mjeseci, no podaci sa birališta govore o vrlo niskoj izlaznosti, što su ankete i predviđale.
Nakon izbora u maju prošle godine, stranka GERB bivšeg premijera Bojka Borisova nije uspjela sastaviti vlast, iako je pobijedila. Učinili su to socijalisti, ali ni njihova tehnokratska vlada nije dugo opstala, pa su nakon ostavke ovog ljeta raspisani novi izbori.
Bugari očekuju brži ekonomski oporavak
Al Jazeera je na ulicama Sofije srela i ekonomistu Stojan Duseva koji kaže kako živi dobro, ali od nove vlade očekuje brži ekonomski oporavak Bugarske.
“Očekujem poboljšanje u sferi ekonomskog ambijenta i infrastrukture, takođe i u sferi energetike, koja neće zavisiti o Rusiji, ali i bolju zdravstvenu zaštitu i obrazovanje”, navodi Dusev.
Bolje sutra očekuje i episkop Bugarske pravoslavne crkve Tihon.
“Optimista sam, jer smatram da će ovoga puta u politiku ući ljudi koji su već prošli taj put na kojem je vlast pomutila njihov um. U tom procesu poboljšali su svoj lični materijalni status, ali su na kraju shvatili da sve to nije toliko vrijedno, ukoliko noću, kada kreneš na spavanje, ne možeš reći: napravio sam nešto dobro za svoj narod”, smatra episkop Tihon.
Velika očekivanja od EU
Od ulaska Bugarske u Evropsku uniju i velikih očekivanja prošlo je sedam godina, međutim posljednje dvije vlade pale su nakon masovnih protesta.
“Poslednja četiri meseca Bugarskom upravlja tehnička vlada koja nema kapaciteta, ni političke volje da rešava nagomilane ekonomske probleme. Sve je izvesnije da će ona nastaviti voditi Bugarsku još neko vrijeme, jer analitičari predviđaju i da će nakon izbora pobjednik teško formirati stabilnu većinu u parlamentu”, javlja Al Jazeerin reporter Zoran Kosanović.
Do formiranja stabilne većine slijedi težak posao jer se za svako od 240 mjesta u parlamentu bori 25 kandidata.
“Moć budućeg parlamenta da formira vlast zavisiće od toga koliko malih stranaka pređe cenzus od četiri posto. Ovo je bitno ne samo matematički, već i politički – koje bi se partije mogle ujediniti i formirati vlast. Možda će to biti parlament od šest stranaka, ali ni dalje fragmentiranje ne može biti isključeno”, ukazuje Borjana Dimitrova iz agencije “Alpha research”.
Izbori u Bugarskoj održavaju se nakon dužeg perioda političke nestabilnosti i ostavke premijera Plamena Orešarskog i njegove vlade u julu ove godine.
Apatija među biračima
Na izborima se nije očekivala velika izlaznost, jer vlada apatija među biračima, koji drugi put u posljednje dvije godine izlaze na vanredne izbore.
Na izborima je pravo glasa imalo sedam miliona bugarskih birača.
Učestvovale su 22 stranke i sedam koalicija, a za 240 zastupničkih mjesta u Parlamentu Bugarske borilo se 5.232 kandidata.
Bugari su polagali velike nade u perspektivu bitno boljeg života nakon pristupa Evropskoj uniji, koji su ostvarili 2007.
Građani Bugarske su najsiromašniji članovi Evropske unije, sa životnim standardom daleko ispod onog u bilo kojoj članici unije, odnedavno čak i Rumunije, i s tendencijom daljnjeg pogoršanja.
Bruto nacionalni dohodak po glavi stanovnika od 16 hiljada dolara nemjerljivo je manji od, naprimjer, njemačkog; prosječna bugarska plata je 330 eura, Bugari koji su na minimalcu primaju 170 eura, a oni koji su cijeli život radili od države primaju penziju u prosječnom iznosu od 157 eura.
Sistemski problemi
Ta primanja, među najnižima u Evropi, odraz su ukorijenjenih sistemskih problema s kojima se nijedna bugarska vlada dosad nije željela suočiti.
Zdravstveni i penzioni sistem na rubu su kolapsa, strana ulaganja sve su rjeđa, a povjerenje u bankarski sistem uzdrmano je do temelja nakon slučaja sa četvrtom bugarskom bankom po veličini (CCB), koja je odlukom Centralne banke zatvorena 20. juna pošto su štediše, načuvši priče o sumnjivim ulaganjima najvećeg dioničara banke Cvetana Vasileva, pohrlili u poslovnice i u kratko vrijeme povukli više od 20 posto ukupnih uloga.
Preostale štediše sada ne mogu do svog novca, zbog čega u Sofiji već sedmicama traju protesti, a političari se i dalje ne mogu dogovoriti hoće li banku spašavati ili je prepustiti sudbini, prenosiHina.
Istovremeno, prenapuhana i neučinkovita državna uprava ostaje netaknuta i na nju se u nedogled troši veliki dio državnih prihoda.
Izvor: Al Jazeera i agencije