Ankete: Desni centar pobjeđuje u Latviji
Trostranačka vladajuća koalicija desnog centra uvjerljivo pobjeđuje oporbu na parlamentarnim izborima u Latviji, prema podacima dviju izlaznih anketa objavljenima u subotu navečer nakon zatvaranja birališta.
Prema novinskoj agenciji LETA, koja je anketu provela uz mrežu LNT i sveučilište Riga Stradins, koalicija koju čine Stranka jedinstva, Nacionalistički savez i Savez zelenih i seljaka osvojio je 61,7 posto glasova, što bi im trebalo donijeti 63 mandata u parlamentu od 100 zastupničkih mjesta, prenosi Hina.
Proruska oporbena stranka Sloga prema istoj je anketi dobila 21,6 posto, a dvije nove stranke prema toj su anketi prešle izborni prag od pet posto potreban za ulazak u parlament.
Savez latvijskih regija tako je dobio šest posto, a “Za Latviju od srca” glasalo je 5,4 posto.
Druga anketa koju je provela agencija BNS sa sveučilištem Riga Stradins te sveučilištem Turiba daje koaliciji desnog centra 63,1 posto glasova, dok Sloga dobija 19,4 posto, Savez latvijskih regija 6,2 posto, a Latvija od srca 6,9 posto.
Strah od Rusije
U anketi LETA gotovo 25 posto upitanih odbilo je reći kako su glasovali dok je u anketi BNS-a ta brojka bila 27 posto.
Građani Latvije glasovali su u ozračju pojačanih napetosti s Rusijom, njihovim bivšim komunističkim vladarom, i ankete prije izbora su pokazivale da bi građani mogli ponovno izabrati koaliciju desnog centra.
Premijerka Laimdota Straujuma zauzela je čvrsto stajalište prema Moskvi zbog njezine politike u Ukrajini, povećavši izdvajanja za obranu i zahtijevajući zajedno s Estonijom i Litvom veće prisustvo NATO-a u regiji.
Rusija, važan latvijski trgovinski partner, zastrašuje tu zemlju sve češćim pomorskim vježbama i preletima vojnih aviona u blizini kopnene i morske granice.
Bivša sovjetska republika članica je NATO-a i EU-a i podržala je ekonomske sankcije protiv Moskve.
Latvija sada ima jednu od najbrže rastućih ekonomija u Europi i često se ističe kao primjer uspješne provedbe politike štednje.
Nakon što je kriza 2008. progutala gotovo četvrtinu njene ekonomije, Latvija je smanjila potrošnju i plaće te broj zaposlenih u državnoj upravi kako bi ostvarila uvjete za euro. Ove je godine za to nagrađena ulaskom u eurozonu.
Visoka stopa nezaposlenosti
No, sve je izraženije nezadovoljstvo zbog visoke nezaposlenosti i višegodišnje štednje, zbog čega je vladajuća koalicija predizbornu kampanju zasnivala na odnosima s EU-om i Rusijom, a ne na ekonomiji.
Laimdota Straujuma je dužnost predsjednice Vlade preuzela u siječnju od Valdisa Dombrovskisa, koji je dva puta bio reizabran unatoč svojoj strogoj politici štednje.
Podnio je ostavku nakon što je preuzeo političku odgovornost za rušenje krova supermarketa u Rigi u kojem je poginulo 54 ljudi.
Sloga je pak među najpopularnijim latvijskim strankama, ali nikada nije ušla u Vladu. Većina njezinih birača su etnički Rusi, koji čine gotovo 21 posto biračkog tijela.
Stranka traži da ruski postane drugi službeni jezik u zemlji i nedavno je glasovala protiv parlamentarne rezolucije kojom je izražena podrška Ukrajini protiv “ruske agresije”.
Izvor: Agencije