Merkel želi rješenje ukrajinskog duga za gas

Njemačka kancelarka Angela Merkel pozvala je ukrajinske saveznike da pomognu toj ratom zahvaćenoj zemlji da plati dug za gas Rusiji, zabrinuta zbog isporuka tog energenta tokom predstojeće zime.

“Svako mora da doprinese, uključujući Slovačku”, rekla je  Merkel u Bratislavi poslije razgovora sa slovačkim premijerom Robertom Ficom, ističući da se rješenje traži i da ga još nema “a zima već dolazi”, prenosi informativna agencija France Presse.

Itar-Tass prenosi da je njemačka kancelarka rekla da je za garantiranje snabdijevanje Ukrajine gasom potrebno naći sredstva za davanje kredita.

“Radi se o tome da nađemo kredit, koji će omogućiti prevazilaženje situacije. Prešli smo dobar dio puta, ali do cilja nismo stigli. Dok je još moguće, Evropska unija bi željela da pronađe konkretna rješenja, ali su potrebni dalji pregovori”, rekla je Merkel tokom jednodnevne radne posjete Slovačkoj.

Poziv Ukrajini

Premijer Slovačke, koja se mnogo oslanja na ruski gas i taj energent po nalogu EU prosljeđuje Ukrajini, rekao je da se slovački dio odgovornosti sastojao u osiguranju reverzibilnih isporuka gasa Ukrajini ali da ništa neće funkcionirati “ukoliko Ukrajina bude čekala da nešto za rješavanje njenih problema učine svi, samo ne ona sama”, navodi ruska novinska agencija.

U Briselu će danas biti održan trilateralni sastanak Rusije, Ukrajine i Unije o gasu, na kom će učestvovati ministri energetike Rusije i Ukrajine, Aleksandar Novak i Jurij Prodan, i evropski komesar za energetiku Ginter Ettinger.

Učesnici pregovora treba da utvrde uslove isporuka ruskog prirodnog gasa Ukrajini za prelazni sporazum, najavila je agencija Prime.

Odsustvo sporazuma stavlja u pitanje stabilnost isporuka ruskog gasa zemljama EU-a, koji se transportira u tranzitu preko Ukrajine, zbog velike vjerovatnoće uzimanja gasa tokom zimskog perioda radi zadovoljavanja sopstvenih potreba Ukrajine, navodi ta ruska agencija.

Prime podsjeća da je 17. oktobra tema rješavanja gasnog spora s Ukrajinom bila jedna od glavnih na pregovorima u Milanu u okviru samita ASEM predsjednika Rusije i Ukrajine, Vladimira Putina i Petra Porošenka, Merkel i predsjednika Francuske Francoisa Hollandea.

Kompromisno rješenje

Poslije susreta ruske i ukrajinske delegacije ukazali su se elementi kompromisnog rešenja, čija se potvrda očekuje na današnjim pregovorima – da Ukrajina plati 1,45 milijardi dolara na ime gašenja duga do kraja oktobra i još 1,65 milijardi dolara do kraja 2014.

Pored toga, navodi agencija, usaglašena je privremena cijena od 385 dolara za hiljadu kubnih metara gasa, po kojoj će se ostvarivati isporuke tokom zime uz avansno plaćanje.

Prethodna runda trilateralnih pregovora bila je održana u Berlinu 26. septembra, kada je bio pripremljen paket-sporazum koji je trebalo da usaglase vlade.

Press sekretar ruskog predsjednika Dmitrij Peskov nazvao je “besmislicom” članak objavljen na jednom američkom portalu o navodnom prijedlogu Vladimira Putina za podjelu Ukrajine.

“Prvo, ne poznajem dobro djelatnost tog izdanja. U cjelini je ta informacija slična besmislici”, rekao je za ruski portal gazeta.ru Peskov a prenosi Itar-Tass.

Ruska novinska agencija podsjeća da je bivši ministar vanjskih poslova Poljske Radoslav Sikorski rekao da je Putin 2008. nagovještavao poljskom premijeru Donaldu Tusku mogućnost podjele Ukrajine.

Reuters je iz Varšave prenio da je Sikorski u intervjuu objavljenom na internetskoj stranici US Politico kazao da je Putin to Tusku rekao prilikom posjete Moskvi.

Poziv na podjelu

“Želio je da budemo učesnici u toj podjeli Ukrajine (…) To je bila jedna od prvih stvari koje je Putin rekao mom premijeru, Tusku, kada je posjetio Moskvu”, rekao je Sikorski, koji je do septembra bio šef poljske diplomatije a sada je predsjednik Sejma.

“On (Putin) je otišao i dalje, rekavši da je Ukrajina vještačka zemlja i da je Lavov poljski grad i zašto mi to jednostavno zajedno ne riješimo”, rekao je Sikorski u intervjuu od nedjelje, navodi britanska agencija.

Reuters podsjeća da su prije Drugog svjetskog rata, Poljskoj pripadali dijelovi današnje zapadne Ukrajine, uključujući velike gradove kao što je Lavov.

“Vrlo, vrlo jasno smo stavili do znanja da ne želimo da imamo ništa s tim”, rekao je Sikorski.

Itar-Tass podsjeća da ovakva izjava nije prva, i da su se u septembru u štampi pojavile izjave pripisane odlazećem predsjedniku Evropske komisije Joseu Manuelu Barrosu iz njegovog telefonskog razgovora s Putinom, u kom je ruski predsjednik, navodno, rekao da bi Rusija u slučaju potrebe mogla da zauzme Kijev za dvije sedmice.

Iz Kremlja je tada saopćeno da su te riječi bile istrgnute iza konteksta i da su imale potpuno drugačiji smisao.

Izvor: Agencije