Turska razmatra slanje vojske izvan granica

Prije nekoliko dana Turska je rasporedila tenkove na granici sa Sirijom (Getty Images)

Vlada Republike Turske parlamentu je podnijela prijedlog odluke o raspoređivanju turskih oružanih snaga izvan granica zemlje, ukoliko za to bude potrebe, kao i za raspoređivanje stranih vojnika unutar zemlje.

Prijedlog odluke je podnesen pod naslovom „Principijelna odluka Vijeća ministara“, a ona predviđa poduzimanje mjera u okvirima međunarodnog prava, a u cilju neutralizacije terorističkih i sigurnosnih prijetnji, kao i mjere u pravcu sprječavanja mogućih napada oružanih grupa iz Sirije ili Iraka.

Vlada Turske na taj način i u skladu s Ustavom zemlje traži od Velike narodne skupštine Republike Turske da privremeno odobri takvo raspoređivanje oružanih snaga, a o detaljima i potrebama odlučivat će Vlada.

Ovakav potez je stigao zbog sve veće krize i sve intenzivnijih sukoba u Siriji i Iraku, koji se vode u samom pograničnom pojasu tih država s Turskom.

Turski parlament će o ovom prijedlogu raspravljati na sjednici u četvrtak.

Erdogan: Turska nema izbor da šuti

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, u svom je prvom obraćanju parlamentu u svojstvu predsjednika, istaknuo kako krize u regiji rastu i da se ne može očekivati da Turska bude nijema i pasivna prema problemima njene braće muslimana, Arapa, Kurda, Turkmena i drugih.

„Vjerujem da će i predstojeća rasprava u Velikoj narodnoj skupštini o vladinom prijedlogu biti vođena na tom fonu“, rekao je Erdogan, dodavši kako se „Turska nema namjeru miješati u unutarnje poslove, niti ima pretenziju na teritorij bilo kojeg susjeda ili zemlje regije“.

Erdogan opet najavio novi ustav

Predsjednik Erdogan je i najavio kako će stvaranje novog ustava nakon parlamentarnih izbora iduće godine biti prioritet za njegovu državu, nagovještavajući da ne odustaje od svojih napora da stvori funkciju predsjednika s elementima izvršne vlasti.

Time je samo potvrdio svoju ambiciju da promijeni ustav i osnaži ovlasti predsjednika države, zbog čega njegovi protivnici strahuju da će otvoriti put prema autoritarnoj vladavini.

„Odmah nakon izbora u 2015. godine, sve stranke u parlamentu trebale bi se osloboditi predrasuda i okupiti se oko stvaranja novog ustava zasnovanog na pomirenju“, izjavio je Erdogan.

Novi ustav dugo je vremena jedno od ključnih Erdoganovih obećanja i trebao bi zamijeniti tekst temeljnog dokumenta države stvoren nakon puča iz 1980. godine, koji još nosi pečat vojnog tutorstva.

„Prolazimo kroz razdoblje u kojem se događaju veliki preokreti i transformacije u geografskom položaju u kojem živimo“, rekao je Erdogan.

Prema riječima prvog čovjeka Turske, njegova zemlja „nikada na svoje susjede i zemlje regije ne gleda s jednostranim interesom“ uz napomenu kako „mir, stabilnost i sigurnost regije, direktno utječe na mir, stabilnost i sigurnost Turske“.

Erdogan je poručio da bi šutnja na sve ljudske katastrofe predstavljala nepravdu prema povijesti, precima i svim preuzetim odgovornostima i tom smislu, kako je rekao, „svi mogu šutjeti na događanja u regiji, ali Turska nema takav izbor“.

Prednjače u humanitarnoj pomoći

„Svi mogu zatvoriti oči pred ljudskim tragedijama u regiji i svijetu, ali Turska nikada nema takav izbor. Šutjeti i ne reagirati na događanja u Libiji, Palestini, Egiptu, Somaliji, Myanmaru, Afganistanu, Ukrajini, Jemenu, Iraku i Siriji znači negiranje povijesti i naslijeđa, a isto tako i vlastitog bića“, poručio je Erdogan.

Još je rekao kako država koja svoje granice zatvara svijetu i koja bježi od kriza i rizika nije velika država, nego je država ona koja otvara svoju dušu izvan svojih granica, koja preuzima incijativu u krizama i koja se bori s krizama.

„Ono što s velikim ponosom želim reći u ime svoje zemlje i svog naroda jeste sljedeće: Turska je prva u svijetu kada su u pitanju humanitarne pomoći u odnosu na nacionalni dohodak. Po iznosu je treća nakon SAD-a i Velike Britanije. Turska koja je primila ruku, sada je pruža“, rekao je.

U tom smislu naveo je i kako Turska, „na osnovu samopouzdanja koje su zemlja i narod ponovo pridobili“, pravi svoje tenkove, ratne brodove, ATAK helikoptere, bespilotne letjelice, satelite za komunikaciju, nacionalne pješačke puške, rakete, kao i drugu vojnu opremu.

Prema Erdoganovim riječima, Turska je, pored humanitarne pomoći, stigla i do turskih spomenika u Mongoliji, do mostova u Bosni, od mezarja u Myanmaru do džamija u Makedoniji, te je restaurirala sve povijesne spomenike.

Posebno je, na kraju, istaknuo Mustafa-pašinu džamiju u Makedoniji te Most Mehmed-paše Sokolovića i Konjičku ćupriju u Bosni i Hercegovini.

Izvor: Agencije


Reklama