Premijer Tunisa podnio ostavku

Premijer Tunisa Ali Larayedh u četvrtak je, u okviru dogovora s opozicijom, dao ostavku kako bi oslobodio put nestranačkoj privremenoj vladi Mehdija Jomme i dovršio tranziciju ove sjevernoafričke države u demokratiju.

Tri godine nakon ustanka protiv autokratskog predsjednika Zinea el-Abidinea Ben Alija, Tunis, prije izbora koji će biti održani ove godine, prolazi završne faze uspostavljanja pune demokratije.

Larayedhova stranka Ennahda krajem prošle godine prihvatila je sporazum po kojem bi njegova Vlada mjesto ustupila nestranačkoj Vladi pod vodstvom Mehdija Jomme, tehnokrate koji će vršiti dužnost premijera do izbora.

Nakon nemira izazvanih ubistvom dvojice sekularnih opozicijskih političara i zahtjeva da odstupi jer je previše popustljiva spram tvrdolinijaša, Ennahda je s glavnom opozicijskom strankom Nidaa Tounes postigla kompromis po kojem treba odstupiti s vlasti kada stranke dovrše nacrt ustava, odredi se datum izbora i imenuje izborna komisija.

„Upravo sam svoju ostavku predao presjedniku“, rekao je Larayedh novinarima.

„Predsjednik će ubrzo imenovati novog premijera Mehdija Jommau i on će svoju vladu predstaviti u idućih nekoliko dana.“

Izabrana Izborna komisija

Parlament Tunisa izabrao je u srijedu navečer devetočlanu Izbornu komisiju, koja će nadgledati izbore u toj zemlji tokom ove godine, što je ključni korak u tranziciji zemlje prema demokratiji nakon trogodišnjeg početka Arapskog proljeća u toj zemlji.

Izbor devetočlane komisije ključni je dio sporazuma kojim će se prebroditi višemjesečna politička kriza između vladajuće stranke Ennahde i opozicije o tome kako dograditi mladu demokratiju u zemlji, piše Hina.

“Čestitke tuniškom narodu za izboru ovih devet članova. Bio je to težak zadatak, no prevladali smo razlike”, kazao je potpredsjednik Parlamenta Meherzia Laabidi po završetku glasanja.

Glasanje o promjeni Ustava

Prema dogovoru postignutom krajem prošle godine, kako bi se okončale blokade, tuniška Vlada planira se povući sa dužnosti i predati vlast nepolitičkom prelaznom kabinetu, koji će imati ulogu do novih izbora kasnije ove godine.

Tri godine nakon ustanka kojim je svrgnut predsjednik Zine el-Abidine Ben Ali, ova sjevernoafrička zemlja u konačnoj je fazi uspostave pune demokratije koja se smatra modelom za cijelu regiju.

Članovi Parlamenta ovih su dana glasali i o promjenama Ustava zemlje, a Vlada i opozicija već su se dogovorili da će prelaznu vladu voditi inženjer i bivši ministar Mehdi Jomaa.

Mlada tuniška demokratija došla je u opasnost nakon ubistva dvojice opozicionih čelnika koje su prošle godine ubili militanti, što je dovelo do zastoja pregovora između Ennahde i opozicionih stranaka.

Nakon mjeseci protesta, Ennahda se složila s odstupanjem s vlasti, no tek onda kada Vlada i većinom sekularna opozicija okončaju promjene Ustava, utvrde datum izbora i imenuju izbornu komisiju.

Tuniški Parlament počeo je u petak glasati o novom ustavu, koji će pomoći da se ta zemlja vrati na put demokratskog napretka, a očekuje se da će glasanje potrajati najmanje sedmicu, budući da se svaki zastupnik mora pojedinačno izjasniti o 146 članova Ustava.

Prevladano stranačko neslaganje

Prvobitnu raspravu o Nacrtu ustava omele su velike podjele oko uloge islama u jednoj od najsekularnijih zemalja u arapskom svijetu.

Međutim, stranke su prevladale svoja neslaganja.

U nacrtu se navodi da je Tunis “slobodna zemlja, nezavisna, suverena; islam je njena religija, arapski njen jezik, a republika je državno uređenje”.

Tunis je u ponedjeljak potvrdio jednakost “bez diskriminacije svih građana i građanki” u svome budućem ustavu, jedinstvenom dokumentu u arapskom svijetu, iako jednakost između spolova nije izrijekom potvrđena.

Tunis daje najviše prava ženama od svih arapskih zemalja.

Muškarci su i dalje privilegirani, posebno kada je riječ o pitanju nasljedstva.

Tranzicija Tunisa uglavnom je mirna nakon pobune 2011. godine.

Izvor: Agencije