Godina izbora za evropske institucije

Tri ključna mjesta - pozicija predsjednika EK-a, predsjednika Evropskog vijeća i šefa evropske diplomatije - međusobno su povezana (EPA)
Tri ključna mjesta - pozicija predsjednika EK-a, predsjednika Evropskog vijeća i šefa evropske diplomatije - međusobno su povezana (EPA)

U institucijama Evropske unije će do kraja godine biti promjena na najvišim položajima, pošto mandat ističe aktuelnom predsjedniku Evropske komisije Jose Manuelu Barrosu, predsjedniku Evropskog vijeća Hermanu Van Rompuyu i visokoj predstavnici za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton.

S obzirom na to da će u maju biti održani i izbori za Evropski parlament u svih 28 država članica EU-a, može se očekivati i promjena predsjednika EP-a, a i NATO će dobiti novog generalnog sekretara, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Tri ključna mjesta – pozicija predsjednika EK-a, predsjednika Evropskog vijeća i šefa evropske diplomatije – međusobno su povezana, prenosi Tanjug.

Uspješni kandidati bi trebali odražavati geografski, spolni i stranačko-politički balans, kao i da budu spremni odreću se karijere u svojim državama.

Generalni sekretar NATO-a nije direktno dio ove jednačine, ali izabrani kandidat najvjerovatnije neće biti iz iste zemlje kao troje novih evropskih lidera.

Barroso je od 2004. godine na čelu EK-a, institucije koja predlaže evropske zakone u svim segmentima, od poljoprivrede do finansijskih regulacija i osigurava njihovo provođenje u svim zemljama članicama EU-a.

Merkel protiv Schulza

Njemu 31. oktobra ističe drugi petogodišnji mandat, a proces izbora njegovog nasljednika mogao bi uzrokovati pravu borbu između dviju evropskih institucija uključenih u taj proces – Evropskog vijeća i EP-a.

Predsjednik EK-a će ove godine prvi put biti izabran u skladu s Lisabonskim ugovorom – ažuriranim regulacijama EU-a usvojenim 2009. godine – koji EP-u daje veće nadležnosti.

Evropsko vijeće će, kao i obično, nominirati kandidata kojeg treba odobriti EP, ali ovaj put lideri EU-a moraju predložiti ime, uzimajući u obzir rezultate majskih izbora za EP.

Grupe političkih stranaka u EP-u već su počele predstavljati svoje potencijalne kandidate.

Socijalisti žele da na čelo EK-a dođe trenutni predsjednik EP-a Martin Schulz, ali njegovoj kandidaturi ne ide u prilog to što njemačka kancelarka Angela Merkel “nije oduševljena njime”, a i mnogim članicama EU-a ne sviđa se ideja da Nijemac bude na toj funkciji, jer smatraju da Berlin već ima previše utjecaja u Briselu.

Drugi mogući kandidat je danska premijerka Helle Thorning-Schmidt.

Ljevičari i desničari

Ona bi bila prva žena na čelu EK-a, ima iskustvo kao članica EP-a, a vjeruje se da neće ostvariti uspjeh na narednim izborima u Danskoj, što znači da bi joj ova pozicija bila dobra alternativa.

Funkcija predsjednika Evropskog vijeća kreirana je u okviru Lisabonskog ugovora, kako bi toj instituciji dala prvog stalnog predsjednika koji može služiti do dva uzastopna mandata od dvije i po godine.

Na taj položaj će vjerovatno doći neko koga će izabrati sadašnji predsjednik Evropskog vijeća Van Rompuy, kojem petogodišnji mandat ističe 30. novembra.

Ako na čelo EK-a dođe ljevičar, Evropsko vijeće će vjerovatno izabrati desničara.

Među potencijalnim kandidatima su bivši italijanski premijer Mario Monti i i bivši evropski komesar Jean-Claude Juncker.

Catherine Ashton, koja je na poziciji visokog predstavnika za vanjsku politiku i sigurnost od 2009. godine, ističe mandat u decembru. RSE prenosi da se već zna ko će je najvjerovatnije zamijeniti – aktuelni ministar vanjskih poslova Poljske Radoslaw Sikorski, osim ukoliko premijer Poljske Donald Tusk ne dođe na neku visoku funkciju u EK-u.

Odlazi i Rasmussen

Sikorski je, navodno, naklonjen Francuzima i sada se smatra kako je vrijeme da jedna od glavnih pozicija u Briselu ode u ruke nekoga ko dolazi iz novijih članica EU-a, iz centralne ili istočne Evrope.

U slučaju da ne postane šef evropske diplomatije, Sikorski bi mogao zamijeniti sadašnjeg generalnog sekretara NATO-a Andersa Fogh Rasmussena, koji je na čelu Alijanse od 2009. godine.

Novi čelnik NATO-a trebao bi biti imenovan prije ili za vrijeme samita Alijanse u septembru u Velikoj Britaniji.

Među potencijalnim kandidatima su i aktuelni šef britanske diplomatije William Hague, britanski ministar odbrane Philip Hammond i bivši nemački ministar odbrane Thomas de Maiziere.

Promjene se mogu očekivati i u vrhu EŠP-a, pošto se predviđa da, poslije izbora u maju, ojača utjecaj euroskeptika i ekstremne desnice, poput britanske Nezavisne partije, francuskog Nacionalnog fronta ili holandske Slobodarske stranke, što bi moglo narušiti sadašnji balans snaga.

Izvor: Agencije


Povezane

Prema podacima Eurostata, u Bugarskoj je prošle godine skoro svakoj drugoj osobi prijetila opasnost od siromaštva, dok je 42 posto Rumuna bilo na ivici siromaštva, kao i 37 posto u Estoniji i 35 posto u Grčkoj.

05 Dec 2013
Više iz rubrike Svijet
POPULARNO