UNESCO: Kriza osnovnog obrazovanja u svijetu

U mnogim afričkim državama samo jedno od petero najsiromašnije djece zna osnove čitanja i matematike nakon osnovne škole (AFP)

Kriza u obrazovanju vlade u svijetu košta 129 milijardi američkih dolara godišnje, a 10 posto novca uloženog u osnovno obrazovanje troši se na nekvalitetnu nastavu, saopštio je UNESCO.

Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu u izvještaju navodi da jedno od četvero mlađe djece u siromašnim državama ne zna da čita, te da treba zaposliti 5,2 miliona učitelja do 2015. godine.

UNESCO upozorava da bi manjak obučenih učitelja mogao doprinijeti tome da obrazovna kriza utiče i na nekoliko budućih generacija.

Najmanje 175 miliona mladih ljudi u siromašnim državama – ili četvrtina mlade populacije – ne zna da pročita dio rečenice ili cijelu rečenicu, navodi svjetska organizacija.

Milenijumski ciljevi

UNESCO predviđa da će sve najsiromašnije djevojke u zemljama u razvoju biti pismene tek 2072. godine.

Moguće je da će tek u sljedećem vijeku zaživjeti praksa da djevojke iz najsiromašnijih dijelova subsaharske Afrike završe niže razrede srednje škole.

Izvještaj UNESCO-a objavljen je godinu dana prije isteka roka Milenijumskog razvojnog cilja da se uvede univerzalno efikasno osnovno obrazovanje u cilju premošćivanja jaza između bogatih i siromašnih.

U trećini država analiziranih u izvještaju manje od tri četvrtine postojećih učitelja u osnovnim školama je obučeno po državnim standardima.

U mnogim državama subsaharske Afrike samo jedno od petero najsiromašnije djece zna osnove čitanja i matematike nakon završene osnovne škole, navodi se u izvještaju.

U tom dijelu svijeta postoje tek 2,2 učitelja na 100 učenika.

U Zapadnoj Africi slabo plaćeni i slabo obučeni učitelji na privremenim ugovorima o radu čine više od polovine nastavnog kadra.

“Učitelji imaju budućnost ove generacije u svojim rukama”, rekla je generalna direktorica UNESCO-a Irina Bokova.

“Potrebno je da se do 2015. zaposli 5,2 miliona učitelja. Moramo marljivije raditi na tome da im damo podršku, kako bismo djeci omogućili njihovo pravo na univerzalno, besplatno i kvalitetno obrazovanje.

U Pakistanu manje od polovine djece zna osnove čitanja i matematike, uglavnom zbog nestručnog nastavnog kadra, ali i prepreka koje postoje zbog brojnih manjinskih jezika.

UNESCO navodi da se godišnje gubi 129 milijardi dolara zbog činjenice da 250 miliona djece širom svijeta ne uči osnovne stvari.

Ukupno 37 država godišnje gubi pola novca uloženog u osnovno obrazovanje, jer djeca ne uče.

Problem imigranata

Čak i u bogatim državama manjine su ugrožene u obrazovnom sektoru.

Na Novom Zelandu, dok su skoro svi bogatiji učenici zadovoljili minimalne standarde u četvrtom i osmom razredu, samo dvije trećine siromašnih učenika dostiglo je isti nivo.

Imigranti u bogatim državama su, također, na repu obrazovnog sistema. U Francuskoj je manje od 60 posto imigranata dostiglo minimalne standarde u čitanju.

“Koja je poenta obrazovanja ako nakon godina provedenih u školi djeca nemaju potrebne vještine”, upitala je Pauline Rose, direktorica ogranka UNESCO-a koji je objavio izvještaj.

“Ogroman broj nepismene djece i mladih znači kako je ključno da jednakost u dostupnosti i obrazovanju bude srž budućih obrazovnih ciljeva.

U novim ciljevima za 2015. mora stajati da svako dijete treba ne samo ići u školu, već i učiti ono što treba da uči”, zaključila je Rose.

Izvor: Al Jazeera