Prekinut sastanak o prelaznoj vladi Sirije
Prvi sastanak u okviru pregovora u Ženevi, koji je trebalo da bude posvećen spornom pitanju uspostavljanja prelazne sirijske vlade, prekinut je danas, manje od sat vremena nakon što je počeo, poslije napetog razgovora koji je jedan delegat opisao kao “dijalog gluhih”.
Ipak, delegacija sirijske Vlade i pregovarački tim sirijske opozicije saopćili su da neće napustiti mirovne pregovore.
Na početku današnjeg sastanka Vladina delegacija iznijela je dokument u kojem se fokusira na potrebu za suzbijanjem terorizma i obustavom finansiranja i dostavljanja oružja pobunjenicima, koji se bore za svrgavanje Assada, saopćili su delegati, prenosi AP.
Obje strane su navele da je opozicija odbacila taj dokument, a opozicija je saopćila da insistira na razgovoru i prelaznoj vladi, kao što je predviđeno.
“U tom trenutku su oni (Vladina delegacija) počeli da govore sve borbenijim i veoma diktatorskim tonom”, rekao je Murhaf Joueijati, član pregovaračkog tima opozicione Nacionalne sirijske koalicije.
“Zaključili smo da nema svrhe dalje razgovarati, pošto se to pretvorilo u dijalog gluhih”, kazao je on.
Izaslanik UN-a Lakhdar Brahimi je prekinuo sastanak i trebalo bi da se sa objema stranama odvojeno sastane kasnije tokom dana.
Ipak, na pitanje novinara da li će Vladina delegacija napustiti pregovore, zamjenik sirijskog ministra vanjskih poslova Faisal Muqdad je odgovorio: “Nikada! Mi nećemo ustati od pregovaračkog stola. Nastavit ćemo da pregovaramo”, prenio je AFP.
Safi: Režim oteže
Pitanje prelazne vlade je mjesecima “crvena crta” za oba pregovaračka tima. Načelo “tijela prelazne vlade” izloženo u završnoj izjavi sa Ženeve I, koju su Rusi i Amerikanci strpljivo pisali u junu 2012, podijelilo je pristaše i protivnike predsjednika Assada.
Podijelilo je, također, Ruse i Irance, “pokrovitelje” sirijske Vlade, te Zapad i monarhije Perzijskog zaljeva, koje podupiru opoziciju.
Opozicija, koja se bori od marta 2011, misli da je Ženeva istoznačnica za prelaznu vladu i odlazak Assada, koji je na vlasti od 2000. godine.
Režim, pak, smatra da ona utire put proširenoj vladi nacionalnog jedinstva. Damask izbjegava pitanje predsjednikova odlaska, ističući da će Sirijci sami izabrati svog predsjednika na biralištima.
“Počinjemo razgovarati o prelazu s diktature na demokraciju”, rekao je Louai Safi, član opozicionog izaslanstva, nekoliko sati prije trećeg dana pregovora.
“Režim očito nije oduševljen i oteže”, dodaje Safi. “Vidjet ćemo pristaje li režim na političko rješenje ili ostaju pri vojnom rješenju”, rekao je.
Nakon lošeg početka u petak na pregovorima je prevladalo ozračje “međusobnog poštovanja”, rekao je posrednik UN-a Lakhdar Brahimi.
Pregovarači dviju neprijateljskih strana imali su radne sastanke zajedno, u istoj prostoriji, ali su razgovarali preko Brahimija.
Na redu politička pitanja
Poslijepodne su se pregovori održavali u posebnim dvoranama, između kojih je UN-ov posrednik šetao. Slično će biti i danas, kada će se na dnevnom redu naći “politička pitanja”.
Brahimi je, zapravo, dobio obećanje režima da će žene i djecu pustiti da odu iz središta Homsa, gdje su mjesecima u okruženju.
Međutim, ta je vijest sa sumnjom primljena u pobunjeničkim četvrtima Homsa, gdje opozicija traži “garanciju” da režim neće zarobiti civile pri izlasku iz grada.
U nedjelju su se pregovarači bavili problemom zatvorenika i nestalih, čiji je broj u naglom porastu od demonstracija u martu 2011. godine, koje su se pretvorile u krvav građanski rat, u kojemu je poginulo više od 130.000 ljudi, a milijuni su izbjegli i raseljeni.
Nema tačnih podataka o broju zatvorenika i nestalih, ali Sirijski opservatorij za ljudska prava (SOHR), nevladina organizacija, govori o 17.000 nestalih i o “desecima hiljada” zarobljenih u zatvorima režima.
SOHR, usto, navodi da su pobunjeničke i naoružane skupine, napose pripadnici Islamske države u Iraku i Levantu (ISIL) i pripadnici Al-Nusre, oteli i zarobili hiljade ljudi.
Izvor: Agencije