Obama: Potrebna akcija, UN paraliziran

Američki predsjednik Barack Obama poručio je da je potrebna međunarodna akcija u Siriji, jer je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda paralizirano, dok zemlje članice G20 nisu postigle konsenzus o Siriji.

Na konferenciji za novinare nakon izlaganja na samitu G20 u Rusiji, Obama je najavio da će se u utorak obratiti naciji u vezi sa Sirijom, očekujući odobrenje Kongresa i javnosti za pokretanje vojne operacije.

Predsjednik SAD-a i pored dva postavljena pitanja nije želio da odgovori da li će do akcije doći ako Kongres ne bude podržao njegov plan.

“Stavio sam ovo pitanje pred Kongres zato što nisam mogao potpuno iskreno da tvrdim da je prijetnja koja je uslijedila zbog korištenja hemijskog oružja bila direktna i neposredna prema SAD-u. Da je bila takva, proveo bih akciju bez konsultiranja Kongresa”, istakao je Obama.

Rusija se oštro protivi vojnom udaru, dok izaslanik UN-a i Arapske lige Lakhdar Brahimi tvrdi da “nijedna država ne može uzeti zakon u svoje ruke” i vojno djelovati protiv Sirije bez odobrenja UN-a.

Zajednička poruka

Brahimi je to izjavio na marginama samita G20 u Sankt Peterburgu, nakon sastanaka sa ministrima vanjskih poslova.

U izlaganju na samitu, američki predsjednik je rekao da jedva čeka da vidi izvještaj inspektora UN-a o navodnoj upotrebi hemijskog oružja u Siriji.


Mirjana Hrga o sirijskoj djeci u Libanu

Sjedinjene Američke Države zalažu se za vojni udar u Siriji jer sumnjiče predsjednika Bashara Al-Assada za napad hemijskim oružjem 21. augusta u kojem su poginule stotine civila.

“Moj stav i stav mnogih drugih je da, s obzirom na paralizu Vijeća sigurnosti o ovom pitanju, ako ćemo ozbiljno poštivati zabranu korištenja hemijskog  oružja, međunarodna akcija je potrebna, a ona neće biti izvedena od strane Vijeća sigurnosti.  Mislim da je opodjela zasnovana na ovom pitanju”, rekao je Barack Obama.

“Ja zaista poštujem one koji ne žele da postavljaju određene presedane. Ja bih lično više volio da radimo multilateralno i putem UN-a kako bi se sve učinilo”, rekao je Obama.

Međutim, dodao je da bi svijet postao još opasnije mjesto ukoliko bi došlo do kršenja međunarodnih normi poput zabrane korištenja hemijskog oružja.

Obama je rekao da tragedija koja se desila u Siriji nije samo tragedija sirijskog naroda, već i prijetnja za globalnu sigurnost.

Nakon završetka samita, Bijela kuća je objavila kako je nekoliko članica G20 potpisalao zajedničku poruku kojom su osudile sirijski režim i pozvale na “snažan međunarodni odgovor” za napad hemijskim oružjem na civile.

Poruku su potpisale SAD, Australija, Kanada, Francuska, Italija, Turska, Saudijska Arabija, Italija, Španija i Velika Britanija, saopćeno je iz Bijele kuće.

Reporter Al Jazeere Ivica Puljić javlja iz Washingtona da je američki Kongres iznimno podijeljen po pitanju moguće intervencije u Siriji.

U Zastupničkom domu 280 zastupnika je neodlučno, a 109 njih je odmah reklo da neće podržati Obamu, dok je 24 kazalo da hoće.

Naš reporter javlja da Obama neće morati uvjeriti Amerikance u to da je Assad koristio hemijsko oružje, nego objasniti šta će Amerikanci i svijet dobiti napadom na Siriju.

Stavovi Francuske i Rusije

Francuski predsjednik Francois Hollande kazao je da će Francuska sačekati rezultate UN-ove istrage o upotrebi hemijskog oružja prije nego što donese odluku po pitanju Sirije.

Reporter Al Jazeere Marko Subotić javio je iz Sankt Peterburga da svjetske sile nisu postigle dogovor o Siriji.

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da je Amerika ostala relativno usamljena u svojoj namjeri da izvrši vojnu intervenciju na Assadov režim.
Francuska, Saudijska Arabija, Kanada i Turska  podržale su intervenciju, dok su ostale države za političko rješenje i  traženje mira na budućoj međunarodnoj konferenciji.

“Čuli ste razne procjene vezano za upotrebu hemijskog oružja. Smatramo da je to provokacija koju su činili pobunjenici koji su htjeli pomoć sa strane.

Te zemlje, od kojih su očekivali pomoć su ih vjerovato pomagale od početka”, rekao je Putin.

“To je bila svrha provokacije. To je jedna stvar. A tu je i druga – upotreba sile protiv jedne suverene države jedino je moguća u slučaju samoodbrane. A Sirija, kako znate, ne napada Sjedinjene Države. Također je moguća prema odluci UN-a.”

Na samitu G20 također je došlo do razmirica između Velike Britanije i Rusije. Britanski premijer David Cameron rekao da su se tokom večere u četvrtak vodili ključni razgovori o Siriji, ali da ga je frustrirao Putin, koji je odbijao svaki dokaz da je Assad koristio hemijsko oružje.

S druge strane, ruske agencije prenijele su izjavu neimenovanog zvaničnika Kremlja da je “Britanija samo mali otok koje niko ne sluša”.
Putin nije govorio o tome,  ali je rekao da bi eventualna vojna itnervencija na Siriju dodatno utjecala na sigurnosnu situaciju na Bliskom istoku, javio je Subotić.

Pojačano osiguranje ambasada u Libanu

U Libanu, državni vrh održao je sastanak zatvoren za javnost, na kojem je odlučeno da se pojača osiguranje diplomatskih predstavništava, javila je iz Bejruta reporterka Al Jazeere Mirjana Hrga.

Uprkos tome, Amerikanci povlače svo osoblje iz svoje ambasade čiji ostanak nije nužan, te porodice zaposlenika.

Oni tvrde da vlasti Libana nisu u stanju garantirati sigurnost ukoliko eskalira nasilje, te da ih Sjedinjene Američke Države neće moći zaštititi ukoliko budu blokirani pristupi lukama, aerodromima i cestama.

Istovremeno, protivnici napada na Siriju najavili su da će se kasnije poslijepodne okupiti ispred Američke ambasade, jer smatraju mogući vojni udar na Siriju agresijom.

Hrga javlja da je svaki četvti ili peti stanovnik Libana izbjegli Sirijac, a među izbjeglicama je i više od 300.000 djece.
Krajem mjeseca počinje nastava, a libanske vlasti najavljuju da će možda omogućiti i izbjeglim sirijskim učiteljima da drže nastavu djeci izbjeglicama.


Stručnjaci: Napad izveden sofisticiranom raketom

“Napravili smo plan da prihvatimo što više možemo studenata u javni sektor. Naravno, treba imati na umu fizička ograničenja, infrastrukturu koju javni sektor trenutno posjeduje i maksimalan broj koji možemo primiti, odnosno najveći broj po jednoj školi koji možemo primiti”, kazao je za Al Jazeeru ministar obrazovanja Libana Hassan Diab.

“Vrlo je vjerovatno da ćemo mnoge studente koji budu željeli neke određene smjerove morati zamoliti da se odluče za nešto drugo, tako da ih možemo ravnomjerno rasporediti po Libanu. Međutim, čak ako to i uradimo, uzimajući u obzir brojke kojima baratamo, a to je 200 ili 250 hiljada studenata sljedeće godine, nema šanse da će javni sektor moći podnijeti toliki broj”.
Šef sirijskog parlamenta Mohammad Jihad al-Laham apelirao je ranije u petak na Kongres SAD-a da glasa protiv vojne akcije u Siriji, saopćila je državna agencija te zemlje SANA. 

“Apeliramo na Vas da ne preduzimate nesmotrene mjere jer imate moć da skrenete SAD sa puta rata na put diplomatije”, istakao je Laham, a prenosi AFP.

“Svaka vojna intervencija bila bi nelegalna zato što je Sirija suverena država i ne predstavlja opasnost za SAD i što ni za kakav napad ne bi bilo dobijeno odobrenje Vijeća sigurnosti”, stoji u Lahamovoj poruci. 

Planirano je da ona bude poslata svakom članu Kongresa SAD pojedinačno.

Stav EU-a

Ministri odbrane Evropske unije saopćili su da brojni dokazi govore da je Assadov režim koristio hemijsko oružje u prošlomjesečnom napadu u blizini Damaska.

“Postoje mnogi znaci da je režim koristio to oružje”, rekao je litvanski ministar odbrane Juozas Olekas na sastanku sa kolegama iz EU-a u Vilnjusu, glavnom gradu Litvanije, koja trenutno predsjedava tim 28-članim blokom.

Olekas je rekao da, uprkos tome što su njegove kolege “osudile korištenje hemijskog oružja u Siriji i da vjeruju da oni koji su ga upotrijebili moraju snositi odgovornost”, postoje “različita mišljenja” o tome šta treba uraditi kao odgovor na te napade.

“Ipak, niko nije rekao da će osuditi vojnu akciju ako do nje dođe”, rekao je Olekas za agenciju AFP.

Ministri vanjskih poslova EU-a, također, treba da razgovaraju o Siriji na svom današnjem sastanku u Vilnjusu, a pregovorima treba da se u subotu pridruži i američki državni sekretar John Kerry.

Ban protiv intervencije

Generalni sekretar UN-a Ban Ki-moon energično se založio u petak protiv vojne akcije u Siriji, upozorivši da bi to moglo da raspiri sektaško nasilje u zemlji koja je već na udaru humanitarne krize “bez presedana” u novijoj historiji.

Govoreći na sastanku posvećenom humanitarnim pitanjima koji je organizirala Velika Britanija na marginama samita G20, Ban je pozvao svjetske sile da ostave po strani svoja razilaženja povodom sukoba u Siriji i da preduzmu zajedničku akciju kako bi se sirijskom stanovništvu pružila preko potreba pomoć, prenio je AFP.

“Moram da upozorim da bi loše razmotrena vojna akcija mogla da izazove ozbiljne i tragične posljedice, i to sa povećanom opasnošću od daljeg sektaškog nasilja”, rekao je Ban.

Ocijenivši da je riječ o humanitarnoj krizi neviđenih razmjera u novijoj historiji, generalni sekretar UN-a ukazao je na potrebu da se “izbjegne dalja militarizacija sukoba i da se, umjesto toga, energičnije potraži političko rešenje”.

Pozivajući na jedinstvo u osiguravanju humanitarne pomoći za stanovništvo, Ban je napomenuo da bi, zbog nedostatka finansijskih sredstava, izbjeglice u susjednim zemljama mogle da uskoro ostanu bez hrane.


Mirjana Hrga o sigurnosti u Libanu

“Svijet mora da učini sve što je u njegovoj moći kako bi se zaustavilo stradanje sirijskog naroda. Iskoristimo jedinstvenost u prepoznavanju problema kao našu polaznu tačku za fokusiranu i pozitivnu akciju”, istakao je on.

Kako pokazuju podaci UN-a, oko trećina stanovnika Sirije, kojih je prije rata bilo 20,8 miliona, izbjegla je u druge zemlje ili je raseljena iz svojih domova tokom narodne pobune protiv režima predsjednika Bashara al-Assada koja traje već dvije i po godine.

Predsjednik američkog Predstavničkog doma John Boehner i lider demokratske većine u Senatu Harry Reid odbili su da se sastanu sa delegacijom ruskih poslanika koji su planirali posjetu SAD-u da razgovaraju o pitanju Sirije, prenosi Anadolija.

S druge strane, glasnogovornik Ruske ambasade u Washingtonu Maksim Abramov izjavio je da je Rusija “duboko razočarana ovakvom odlukom američkih zvaničnika”.

Ruski brodovi

Rusija šalje veliki vojni transportni brod Nikolaj Filčenkov ka sirijskoj obali, prenijela je u petak ruska agencija Interfax, pozivajući se na neimenovane izvore u ruskoj mornarici.

“Brod će pristati u Novorosijsku, gdje će na njega biti ukrcan specijalni teret, odakle će krenuti ka određenoj oblasti u istočnom Mediteranu”, naveo je Interfax, ne precizirajući o kakvom je teretu reč.

Rusija, glavni međunarodni saveznik Sirije u sadašnjim sukobima u toj zemlji, premješta svoje brodove u Mediteran iz, kako je navela, sigurnosnih razloga, navodi Tanjug.

U četvrtak su tri ruska ratna broda prošla kroz Bosforski moreuz, na putu ka istočnom Sredozemlju, u blizini sirijske obale.

Brod obavještajne službe ŠC-201 Priazovje, u pratnji brodova Minsk i Novočerkask, prošli su kroz Bosfor, uprkos strahovanjima u regiji zbog mogućeg vojnog udara zapadnih zemalja, predvođenih Sjedinjenim Američkim Državama, na Siriju, najavljenog kao odgovor na navodni napad hemijskim oružjem koji je sirijski režim izvršio u Damasku, prenio je AFP.

Proširena lista

Američki predsjednik Barack Obama naredio je Pentagonu da pripremi proširenu listu potencijalnih meta u Siriji, nakon saznanja obavještajnih službi da su vojne trupe te zemlje izvršile premještaj sa jedne na drugu lokaciju, piše New York Times.

To znači da će se lista od prvobitnih 50 meta sada proširiti, a u igri je i korištenje ratne avijacije, pored ispaljivanja raketa Tomahawk sa nosača aviona, prenosi Tanjug.

Kao moguća opcija pominju se B-52 bombarderi i B-2 stealth letjelice koje nose satelitski navođene bombe.

Kako piše njujorški dnevnik, napad bi bio usmjeren na vojne jedinice, koje su, kako se navodi izvele napad hemijskim oružjem, kao i na komande štabova koji su rukovodili napadom.

Načelnik Generalštaba Vojske SAD general Martin Dempsey izjavio je da bi među metama mogle da bude i sirijska protivzračna odbrana i rakete dugog dometa koje posjeduju snage odane režimu Bashara al-Assada.

Jedan visoki zvaničnik administracije u Washingtonu rekao je za njujorški dnevnik da bi najgori ishod cijele priče bio američki napad koji ne bi skoro ništa promijenio na terenu.

Nastavak borbi

U međuvremenu, u Siriji se nastavljaju sukobi između snaga režima Bashara al-Assada i pobunjenika.

Nevladini aktivisti objavili su videosnimke posljedica napada u Al-Raqqi, gradu koji kontroliraju sirijski pobunjenici. U komentaru videa se navodi da su vladine snage izvršile napad vojnim avionima na ovaj grad i nanijele veliku materijalnu štetu.

U drugom snimku prikazane su posljedice “nasumičnog” granatiranja grada Daraye, gdje se vide napuštene ruševine civilnih zgrada.

Pentagon je saopćio da vjeruje da su Sjeverna Koreja i Sirija možda sarađivale oko hemijskog oružja, kao i oko nuklearnog programa.

“Mislim da je bilo razmjene između Sjeverne Koreje i Sirije na više frontova. Postoji saradnja, kao i razmjena informacija između sjevernokorejskoj i sirijskog režima već neko vrijeme”, rekao je glasnogovornik američkog ministarstva odbrane George Little.

Agencija dodaju da Little nije dalje objašnjavao odakle podaci Pentagonu.

Izvor: Al Jazeera i agencije


Povezane

David Cameron kaže da postoje novi dokazi o Assadovoj upotrebi hemijskog oružja, Rusija protiv vojne intervencije.

Published On 05 Sep 2013
Više iz rubrike Svijet
POPULARNO