Turska ukida zabranu nošenja marame

Premijer Turske Recep Tayyip Erdogan izjavio je u ponedjeljak tokom predstavljanja “Paketa demokratizacije” da je u okviru najopsežnijeg paketa ustavnih reformi od vremena osnivača Republike Turske Mustafe Kemala Ataturka uklonjena zabrana nošenja marame uposlenicama državnih institucija, te da je ta zakonska odredba promijenjena zbog svog diskriminirajućeg sadržaja.

”Uvodeći izmjenu člana 5. ovog pravilnika otklanjamo diskriminirajući pristup prema odijevanju žena, državnih službenica. Izvan ovog okvira stavljaju se oni koji nose službenu uniformu – pripadnici Oružanih snaga Turske, policije, sudije i javni tužioci”, rekao je premijer Erdogan, navodi TRT.

U okviru paketa ustavnih reformi, koji je turski premijer predstavio u Ankari, dozvoljena je nastava na stranim jezicima i različitim dijalektima u privatnim školama u Turskoj, prenosi agencija Anadolija.

“Omogućavamo obrazovanje u privatnim obrazovnim ustanovama na stranim jezicima i različitim dijalektima”, rekao je Erdogan.

Predstavljajući “Paket demokratizacije” turski premijer je kazao kako “ovim reformama ispunjavaju želju borcima poginulim za državu, a to je kraj terorizma, kraj prolijevanja krvi”.

Reporter Al Jazeere Vladimir Bobetić javio je iz Istanbula da je Erdogan predložio tri moguće mjere za reformu izbornog sistema u Turskoj, te da je najavio da će kurdski jezik biti izborni predmet u srednjim školama i na fakultetima.

Prema predloženim reformama, dozvoljena je upotreba kurdskog jezika u političkim kampanjama.
 

Povećane kazne

“U okviru ‘Paketa demokratizacije’ povećat ćemo kazne za zločine iz netrpeljivosti, krivična djela počinjena zbog nečijeg jezika, nacionalnosti, boje kože, spola, političkih stavova, filozofskih, vjerskih ili sektaških uvjerenja”, kazao je turski premijer.

“Želja našeg naroda je jačanje unutrašnjeg mira i stabilnosti. Ovim paketom jačamo stabilnost Turske, jačamo slobodu, širimo je. Širimo vidike i jačamo nadu”, rekao je Erdogan.

Premijer Turske je rekao da “Paket demokratizacije” uključuje širok spektar pravnih i administrativnih uredbi pripremljenih da osiguraju da “Turska dosegne svoj cilj na putu ka naprednoj demokratiji”.

“‘Paket demokratizacije’ koji predstavljamo danas nije prvi set reformi, a neće biti ni posljednji”, rekao je turski premijer.

Sadržaj paketa mjera ustavnih reformi tretira najosjetljivija društvena pitanja u toj zemlji.

Zamjenik premijera Repulike Turske, Besir Atalay, izjavio je ranije da će se pitanje predstavljenog paketa naći na dnevnom redu Vlade odmah nakon bajramskih praznika.

Očekivanja Kurda i alavita

Agencija France Presse navodi da su najavljene reforme od značaja za unapređenje prava kurdskih zajednica i ključni korak u mirovnom procesu.

Kurdski pobunjenici naveli su ranije ovog mjeseca, da će suspendirati povlačenje iz svojih baza u Turskoj i prebacivanje u sjeverni Irak, što je bio dio mirovnih napora, pošto Erdoganova vlada nije izašla sa reformama u cilju poboljšanja prava Kurda u Turskoj, podsjeća AP.

Mnogi Kurdi u Turskoj strahuju da se njihova velika očekivanja od Erdoganovog paketa, neće ispuniti u dovoljnoj mjeri, kaže Mehmet Kaya, predsjednik Tigric-centra za socijalna istraživanja u Diyarbakiru.

No, taj paket je svejedno važan kako bi se nastavio mirovni proces između turske Vlade i Kurda, dodaje on. Kaya napominje da se itekako trebaju priznati iskoraci turske vlade u posljednjih desetak godina po pitanju Kurda, javlja Deutsche Welle.

Od reformskog paketa bi trebali profitirati i alaviti, koji se smatraju oštećenom i zapostavljenom zajednicom u Turskoj.

Očekuje se da bi im Vlada mogla izići u susret na području religije te njihovim duhovnicima, primjerice, pružiti mogućnost primanja državne plaće, a prostorijama za molitvu dati status “vjerskog i kulturnog centra”.

Šesnaest alavitskih organizacija iz Turske, Evrope, Sjeverne Amerike i Australije su turskoj Vladi u jednom službenom pismu predbacile da na alavite gleda kao na neku vrstu sekte – uprkos paketu demokratizacije.

Izvor: Al Jazeera i agencije


Povezane

U snažnoj eksploziji automobila bombe na tursko-sirijskoj granici, kod prelaza Bab Al-Hawa, poginulo je, prema posljednjim informacijama, sedmoro ljudi, a 20 je ranjeno. Naša ekipa upravo danas je posjetila ovaj granični prelaz, jedan od glavnih za sirijske izbjeglice na putu za Tursku, ali i za humanitarnu pomoć u pravcu Sirije. 

Ekipa Al Jazeere razgovarala je sa borcima sirijske opozicije koji kontroliraju jedan granični prelaz sa Turskom. Kako se uopće ulazi u Siriju, kakve se kontrole vrše, i s kakvim problemima se suočavaju – u prilogu Ivana Čorkala.    

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO