Bez promjene vlasti nakon izbora u Austriji

Socijaldemokratska partija Austrije (SPO) ostala je prva politička snaga u zemlji, a parlament je dobio novog člana – stranku Nova Austrija (Neos), dok je iz zastupničkih klupa ispao Savez za budućnost Austrije (BZO).

Prema privremenim rezultatima, koji se zbrajaju bez glasova predanih putem pošte, SPO je osvojila 27,1 posto glasova, što je za 2,2 posto manje nego prije pet godina, i ostala je prva stranka po broju glasača.

Na drugom mjestu je Narodna partija (OVP) s 23,8 posto glasova, dok je treća politička snaga, koja jača od izbora do izbora, desničarska Slobodarska stranka (FPO), koja je osvojila 21,4 posto glasova.

Dok su SPO i OVP ostvarile najslabije rezultate u poslijeratnoj povijesti Austrije, s gubicima od 2,2 posto, FPO je napravila najbolji rezultat, s porastom broja glasača za oko četiri posto.

Stranka Zelenih je na četvrtom mjestu s 11,5 posto glasova, što je daleko ispod najavljenog cilja od 15 posto, a zatim slijedi „Tim Stronach“, austrijsko-kanadskog milijardera Franka Stronacha, koji je dobio 5,8 posto glasova i time ušao u parlamentarne klupe.

Izlaznost na izborima, prema Ministarstvu unutarnjih poslova Austrije, bila je 65,9 posto, što je za 12,9 posto manje nego 2008. godine.

Međutim, putem pošte glasalo je oko 10-ak posto glasačkog tijela, tako da bi izlaznost mogla, nakon konačnog prebrojavanja svih glasova, biti približna onoj prije pet godina, kada je na birališta izašlo 78,8 posto građana.

Vladajuće partije SPO i OVP zadržale su mandatsku većinu u parlamentu, pošto su socijaldemokrate osvojile 53, a narodnjaci 46 mandata, čime imaju 99 poslaničkih mjesta. Za većinu je potrebno 92 u sazivu od 183 poslanika.

Pobjednik poznat i prije izbora

Pobjednik parlamentarnih izbora i prije njihovog održavanja bio je, po anketama poznat, ali ne i to kako će izgledati buduća vladajuća koalicija.

Prema istraživanjima javnog mnijenja, na mjestu najjače političke snage ostaje Socijaldemokratska partija (SPO), ali je neizvjesno da li će njen dosadašnji koalicijski partner Narodna partija (OVP) osvojiti dovoljan broj glasova da bi mogli ponovo uspostaviti dvočlanu koaliciju.

Naime, OVP-u je proteklih tjedana padala podrška i jako je blizu da izgubi drugu poziciju u državi, odnosno da je prestigne desničarska Slobodarska partija (FPO).

Istraživanje OGM-a pokazuje da bi u ovom trenutku SPO dobila 27 posto glasova, dok bi OVP imala 22, a na trećem mjestu je FPO sa 21 posto, ali s dva postotka više glasova nego u srpnju, dok je isto toliko izgubila Narodna partija.

Na četvrtom mjestu bila bi stranka Zelenih sa 14 posto glasova, a potom slijedi nova stranka Tim Stronach, austrijsko-kanadskog milijardera Franka Stronacha, koji može računati sa šest posto glasova Austrijanaca.

Prelazak cenzusa

Također i manje partije, poput Saveza za budućnost Austrije (BZO), koji još prije nekoliko mjeseci, prema ocjeni stručnjaka nije imao izgleda da ponovo pređe cenzus, dobijaju na podršci.

Tako bi i novoosnovana stranka Neos mogla preći cenzus, procjenjuju analitičari.

To bi značilo da bi u budućem sazivu austrijskog parlamenta pored SPO, OVP, Zelenih, FPO, BZO, mogle biti i nove stranke kao što su Tim Stronach, kojem se svakako prognozira ulazak u poslaničke klupe, ali i Neos.

Takva konstelacija drastično bi smanjila šanse da bi buduća Vlada mogla biti ponovo dvočlana koalicija, već bi Austrija bila suočena sa novim oblikom vlade, to jest vlade sa tri člana.

Inače, 76 posto Austrijanaca izjavilo je da će 29. rujna sigurno izaći na izbore, a osam procenata je reklo da će to „najvjerojatnije“ učiniti.

Još uvijek postoji veliki broj neodlučnih, koji će u posljednji čas donijeti odluku kome dati svoj glas i da li uopće izaći na izbore.

Stav migranata

Na listama kandidata gotovo svih većih partija bilo je i kandidata sa prostora bivše Jugoslavije koji su se borili za glasove Austrijanaca porijeklom sa tog prostora, ali oni se nalaze na nižim pozicijama i gotovo da nemaju izgleda da uđu u skupštinske klupe.

Drugačija je situacija kod turske zajednice, koja je bila zastupljenija na listama i ujedno na višerangiranim pozicijama.

Također, Austrijanci s prostora zapadnog Balkana slabije se odazivaju glasanjima, dok su oni turskog porijekla jedinstveniji i izlaze na glasanje.

U Austriji trenutno živi oko 1,6 milijuna stanovnika migrantskog porijekla, od kojih pola milijuna ima pravo glasa, a među njima su najbrojniji oni porijeklom s prostora bivše Jugoslavije.

Inače, na ovim izborima, na kojima se bira novi saziv parlamenta koji broji 183 poslanička mjesta, pravo glasa ima oko 6,4 milijuna stanovnika Austrije.

Više od deset posto, to jest 668.658 zatražilo je glasačke listiće kako bi glasalo putem pošte, što je novi rekord.

Procedura nakon izbora

Nakon što su prvi preliminarni rezultati predstavljeni u nedjelju navečer, a konačni će biti poznati u četvrtak, kada se izbroje glasovi poslani putem pošte što bi moglo utjecati na ishod glasanja u slučaju da se neke stranke nalaze „za dlaku“ ispod cenzusa.

Nakon izbora, Vlada u utorak podnosi ostavku predsjedniku Austrije Heinzu Fischeru, koji će je prihvatiti i istovremeno naložiti joj da nastavi poslove do polaganja prisege nove Vlade.

Zatim će predsjednik Fischer obaviti razgovore s glavnim kandidatima partija, a potom će jednom od njih dati mandat za formiranje kabineta.

Kako je najavljeno, rezultati izbora bit će službeno potvrđeni 16. listopada, a novi saziv Parlamenta moći će da zasjeda prvi put 29. listopada, mjesec dana poslije izbora kada se treba održati konstituirajuća sjednica.

Kada će biti uspostavljena nova Vlada zavisit će prije svega od ishoda izbora, a od 1945. je za formiranje Vlade bilo potrebno u prosjeku 59 dana.

Izvor: Al Jazeera i agencije