Šta je dovelo do opsade Zamboanga
Kriza u gradu Zamboanga na jugu Filipina još nije okončana. Vojnici i dalje vode borbe s preostalim pripadnicima Nacionalnog oslobodilačkog fronta Moro, koji drži dvadesetak talaca.
Oružana borba za samoopredjeljenje muslimanske etničke grupe Moro traje skoro pola stoljeća, uprkos potpisivanju mirovnog sporazuma s Vladom 1996. godine. Reporterka Al Jazeere Marga Ortigas istražila je šta je dovelo do višednevne opsade tog grada.
Trebao je to biti veliki dan za mirovni proces na jugu Filipina: 1996. godine, nakon gotovo 30 godina sukoba, muslimanski separatistički pokret Nacionalni oslobodilački front Moro potpisao je sporazum s Vladom. Međutim, sporazum je samo donio nove probleme.
‘Propali eksperiment’
Jose Lorena, savjetnik Vlade, objašnjava: “Bio je to propali eksperiment. Ne samo zbog toga što zakon nije bio sveobuhvatan, nego i zbog neuspjeha njegove provedbe, bilo da je riječ o funkcionalnosti i strukturi zakona ili o vodstvu.”
Međutim, pokret nije bio jedina grupa koja je tvrdila da govori u ime “Bangsamora”, kako se nazivaju filipinski muslimani. Islamski oslobodilački front Moro odvojio se od prvobitnog pokreta i sada je korak do potpisivanja novog, detaljnijeg i inkluzivnijeg sporazuma o samoopredjeljenju.
Mnogi pripadnici prvog pokreta nisu sretni zbog toga, kao ni pojedini borci Islamskog oslobodilačkog fronta. Sad su se i oni odvojili i formirali potpuno novi oružani pokret. Za val nasilja na jugu Filipina mnogi krive upravo unutrašnje podjele i neslaganje među grupama.
Marga Ortigas izvještava iz Zamboanga: “Borce Nacionalnog oslobodilačkog fronta Moro, odgovorne za nedavnu opsadu Zamboange, nazivaju otpadnicima ili zavedenim pobunjenicima koji ne poznaju političke prilike. Međutim, sve se više muslimana pita zašto ta oružana borba uopće tako dugo traje i zašto je vode ljudi koje oni nisu izabrali.”
Siromašni i nerazvijeni
Jehannie Jalani rođena je i odrasla u Zamboangi, multikulturnoj zajednici u kojoj žive kršćani, muslimani i starosjedilačka plemena. Njen otac je tu došao kako bi pobjegao od separatističkog rata. Rat im je, međutim, došao na kućni prag prije dvije sedmice, kada su separatisti proglasili nezavisnost.
“Nikad nisam osjećala potrebu da izađem na ulicu da se borim. Nikad me nisu obuzeli takva mržnja i strah. Mi mladi, obrazovani muslimani samo želimo živjeti u miru i za to se borimo”, govori Jehannie Jalani iz Udruženja mladih stručnjaka.
Iako Vlada nastavlja pregovarati o miru s “Bangsamorom”, nijedna grupa se nije razoružala. Dijelovi južnih Filipina i danas su pod kontrolom oružanih grupa, a lokalne zajednice su siromašne i nerazvijene.
Jelani smatra da je to najveći problem. Sada pomaže desecima hiljada raseljenih zbog sukoba, nadajući se da će glasovi poput njenog jednog dana nadglasati zvuk oružja.
Izvor: Al Jazeera