Lokalni političari ne slušaju Moskovljane

Novi gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin stupio je na dužnost. Na inauguraciji pred gotovo 70.000 ljudi u jednom moskovskom parku položio je zakletvu uz obećanje da će uraditi sve što je u njegovoj moći kako bi riješio gradske probleme.

Moskva, kao jedan od najvećih gradova na svijetu, ima velike komunalne i infrastrukturne teškoće, s kojima se svakodnevno suočava gotovo 15 miliona stanovnika.

Al Jazeerin reporter Marko Subotić donosi priču iz ruskog glavnog grada, podsjećajući kako je, rukom uperenom u zemlju, još princ Jurij Dugoruki pokazao mjesto gdje se želi nastaniti te je na obali rijeke Moskve naredio izgradnju drvenog zida kojeg naziva Kremlj i udahnjuje život u malu varoš.

Od drvenog zida, Kremlj je postao carska, kasnije predsjednička palata, a Moskva svjetska metropola s oko 15 miliona stanovnika, ali i svim prednostima i manama života u njoj.

Porodica Viktora Akunova generacijama živi u Moskvi, vidjeli su sve faze ruske prijestonice – od bijede do bogatstva.

“Život u Moskvi je dosta skup u poređenju s evropskim gradovima. Ako želite popitite kafu, ona je duplo skuplja nego u Amsterdamu, ali istovremeno plate nisu u balansu s ovako skupim životom, pa je nekad veoma teško živjeti ovdje”, žali se Viktor Akunov.

Gužve u saobraćaju

Za takav život su, kako tvrde i drugi Moskovljani, odgovorni političari, koji se više plaše kritike Kremlja nego građana, pa kažu da zato i ne vide probleme s kojima se svakodnevno suočavaju.

“Nema dovoljno zelenih površina, drveća u parkovima i šuma. Ekologija je veliki problem. Željela bih da manje šire puteve, a više parkove”, kaže Moskovljanka Olga Romaškina.

Njena sugrađanka Antonina Čapajeva tvrdi kako je u Moskvu “došlo mnogo različitih naroda koji se ne uklapaju u navike Moskovljana”, ali napominje kako su “to počeli rješavati i deportirati ih, jer se bave i nelegalnim stvarima”.

“Došao sam iz Ukrajine i čini mi se da su najveći problem gužve i što se nema gdje parkirati, a oni to ne rješavaju”, ukazuje Artjom Volčenko.

Funkcioniranje saobraćaja u Moskvi i gradski prevoz obilježili su prethodnu kampanju za gradonačelnika.

Moskovljani svakoga ko dolazi u njihov grad upozoravaju da se ne iznenade ukoliko u širem centru grada budu zaglavljeni i po nekoliko sati u saobraćajnoj gužvi.

“Moskva ima ogroman budžet. Gradska kasa teška skoro 35 milijardi evra puni se, ali to nije dovoljno zbog, kako neki ocenjuju, loše postavljenog sistema, ali i korupcije”, javlja Subotić iz Moskve.

Sistemska korupcija

Novinarka Komersanta Anastasija Karimova ističe da je duboko ukorijenjena sistemska korupcija izvor svih problema Moskve.

“Izračunato je koliki je u Moskvi udio korupcije u jednoj boci mlijeka. Prema tim procjenama, to je oko 30 posto, odnosno na cijenu i maržu treba dodati i koliko se plati mita da bi boca mlijeka dospjela do potrošača. Korupcija je razlog i zašto su skupi stanovi u Moskvi. Da bi se dobile dozvole, potrebno je potrošiti mnogo novca na podmićivanje”, tvrdi Karimova.

U centru Moskve malo se gradi, dok u predgrađima ima mnogo stanova koji ne mogu biti prodati zbog cijene, jer jednosoban stan se ne može kupiti ispod 200.000 eura.

U Moskvi se prosječno zarađuje 1.500 eura, ali to je i grad velikih socijalnih razlika, u kome se bogati lako prepoznaju.

“Kada se vraćam iz Evrope, uvijek pomislim da me neko dovede zavezanih očiju u grad i da me izbaci na nekoj ne previše poznatoj ulici, ipak ću znati da sam u Moskvi, jer će tamo biti parkiran Bentley, Porsche ili neki jako skup BMW”, ukazuje novinaraka Karimova.

Skoro sve mane života u Moskvi potire jedna predost koju taj grad ima u odnosu na slične u svijetu, jer se prijestonica Rusije može pohvaliti visokom stopom zaposlenosti – tek nešto više od jedan posto Moskovljana je bez posla, zbog čega u taj grad pristiže veliki broj imigranata.

Izvor: Al Jazeera