Nijemci spremni za savezne izbore

Na njemačkim saveznim izborima će učestvovati 34 partije i 4.451 izborni kandidat, najavio je direktor Saveznog zavoda za statistiku Roderich Egeler, pod čijom “dirigentskom palicom” će, kako zakon nalaže, 22. septembra biti održani izbori na koje je pozvano 61,8 miliona birača, koji će odlučivati ko će vladati Njemačkom u narednom četverogodišnjem mandatu.

Njemačka je u granicama od Alpa do Baltika podijeljena na 299 izbornih okruga, a kada je riječ o tehničkoj strani izbora, poslovično dobri organizatori Nijemci imat će i oko 10.000 mjesta u velikim bolnicama, staračkim domovima, ali i zatvorima i drugim institucijama gdje će se moći glasati, prenosi Tanjug.

Na ovim izborima učestvovat će i oko 65.000 birača koji žive u inostranstvu, a statistika kaže da će na izborima učestvovati i oko 5,8 posto Nijemaca migrantskog porekla, što je oko devet posto ukupnog broja birača, koji će 22. septembra od osam do 18 sati glasati u oko 80.000 izbornih lokala.

Njemački Savezni ustavni sud je prošlog ljeta, poslije tužbe opozicije, zatražio korekturu izbornog sistema o raspodjeli mjesta u Parlamentu i “preteklim mandatima”, od kojih profitiraju prije svega velike partije, što je i bila glava tačka optužbe opozicije.

‘Pretekli mandat’

Njemačka je podijeljena na 299 izbornih okruga i isto toliko direktnih mandata u Bundestagu. Kada se desi da neka partija dobije više direktnih mandata od broja koji joj pripada na osnovu procentualnog uspjeha, postignutog “drugim glasom”, onda se ta razlika računa kao “pretekli mandati”, na koje su na prošlim izborima računali demokršćani i liberali.

Upravo ti “pretekli mandati” su nešto što njemački izborni sistem čine specifičnim.

Stručnjaci tvrde da nema baš puno Nijemaca koji dobro poznaju izborni sistem svoje države i da često na izborima ima mnogo nevažećih listića, upravo iz tog razloga.

U Njemačkoj se, prema Ustavu iz 1949. godine, donijetim uz živo sjećanje na strahote Drugog svjetskog rata, niko na visokoj funkciji, ni predsjednik države, niti, pak, savezni kancelar ne bira direktnim glasanjem građana, već samo u Bundestagu ili u Saveznoj skupštini, ustavnom organu zemlje koji se sastaje samo jednom u pet godina, i to radi izbora šefa države.

Ustav predviđa da se najduže svake četvrte godine raspisuju savezni izbori na kojima građani ove 83-milionske nacije odlučuju o svojim predstavnicima u Bundestagu.

Izvor: Agencije