Produžen pritvor Mursiju za 15 dana

Egipatsko pravosuđe je saopćilo u ponedjeljak da je produžilo pritvor za 15 dana Muhamedu Mursiju, egipatskom predsjedniku kojeg je vojska svrgnula i uhapsila 3. jula zbog, kako tvrdi vojska, “saučesništva u krvavim operacijama početkom 2011. godine”. 

Mursija, optuženog za navodnu umiješanost u operacijama koje se pripisuju Hamasu za vrijeme pobune protiv predsjednika Hosnija Mubaraka 2011. godine, vojska drži na tajnom mjestu od 26. jula, podsjeća agencija AFP.

Tereti ga se naročito što mu je Hamas pomogao da pobjegne iz zatvora u koji ga je stavio Mubarakov režim početkom 2011. godine, malo prije nego što je svrgnut.

Jedan egipatski sud je utvrdio 23. juna da su Hamas, na vlasti u pojasu Gaze, i libanski šitski Hezbollah, umiješani u bijeg iz zatvora Vadi Natrun, u sjeverozapadnom dijelu Kaira, piše Fena. 

U to vrijeme, Mursi je tvrdio da on i još 33 pripadnika Muslimanske braće nisu pobjegli nego da su im “stanovnici otvorili vrata” zatvora.

‘Međunarodni pritisak’

Egipatske vlasti odgodile su u ponedjeljak najavljenu akciju razbijanja protesta Mursijevih pristalica u Kairu, kako kažu, da bi “izbjegli krvoproliće,” naveo je jedan sigurnosni izvor.

Al Jazeerina reporterka Rawya Rageh, koja izvještava iz Kaira, kaže da je odluka da se demonstranti ne rastjeruju, došla nakon što su u medijima procurile informacije o mogućoj intervenciji snaga sigurnosti, nakon čega su se veće grupe ljudi počele priključivati demonstrantima.

“Snage sigurnosti kažu da broj demonstranata raste, te da je vojska donijela odluku da ne pokreću akciju protiv kampova”, kaže naša dopisnica.

“Rastjerivanje se nije desilo navjerovatnije zbog međunarodnog pritiska. Ono što sada snage sigurnosti rade jeste praćenje svakog njihovog koraka.”

Grupe demonstranata koje traže povratak Mursija na vlast, u ponedjeljak su se, nakon što je procurila vijest da će vojska pokrenuti akciju protiv njih, pripremali za dolazak policijskih snaga.

Kako bi se zaštitili od oklopljenih patrolnih vozila i moguće primjene sile, aktivisti su napravili betonske i drvene barijere, te kupili gas-maske, zaštitne naočale i rukavice.

Kampovi Mursijevih pristalica su žarišta sukoba između vojske, koja je zbacila Mursija 3. jula, te onih koji žele da se zbačeni lider vrati.

Gamal Heshmat, visoki zvaničnik Muslimanske braće, kazao je kako bi bilo kakav pokušaj postavljanja opsade na kampove demonstranata bio „zločin“.

„To su mjesta okupljanja svih egipatskih sinova i bilo kakav pokušaj postavljanja obruča ili nametanja spore smrti oduzimanjem vode, hrane i električne energije je zločin za koji će svako od odgovornih odgovarati. Također, svaki napad ili ubistva Egipćana zbog političkih razloga koje izvedu policija i vojska će biti kažnjeni i to bi moglo zapaliti cijelu državu“, istakao je.

‘Mandela arapskog svijeta’

Aktivistica za ljudska prava i dobitnica Nobelove nagrade za mir, Jemenka Tawakkol Karman, uporedila je svrgnutog egipatskog predsjednika Muhameda Mursija s bivšim južnoafričkim liderom Nelsonom Mandelom.

Njoj je, nakon članka „Mursi je Mandela u arapskom svijetu“ koji je objavljen u jednom američkom časopisu, odbijen ulazak u Egipat.

„Prvi izabrani lider u historiji zemlje u kojoj vlada režim – Egiptu, prisilno je skinut s vlasti, sa 60 posto izglasano je suspendiranje Ustava, a Partija slobode i pravde isključena je iz politike. Mursi nakon ovoga nije samo lider koji je demokratskim putem izabran na čelo Egipta, on je istovremeno postao Mandela u arapskom svijetu“, izjavila je Karman.

Dobitnica Nobelove nagrade za mir nedavno je, prilikom pokušaja posjete trgu Rabiatul Adeviyye na kojem se održavaju protesti protiv vojnog udara, vraćena s aerodroma, jer joj nije bilo dozvoljeno da uđe u zemlju.

I predsjednik delegacije Afričke unije i bivši predsjednik Malija Alpha Omer Konare je prilikom posjete Egiptu, nakon vojnog udara, rekao da je vojni udar neprihvatljiv, pa je i on Mursija nazvao egipatskim Nelsonom Mandelom.

Dobitnik Nobelove nagrade za mir Nelson Mandela proveo je 27 godina u zatvoru zbog borbe za ostvarenje prava crnaca u Južnoafričkoj Republici, a nakon izlaska iz zatvora pet je godina bio na čelu države.

Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1993. godine, nagrade Saharov 1988. godine i mnogih drugih nagrada.

Izvor: Al Jazeera i agencije


Povezane

Nasilno razbijanje protesta moglo bi Egipat gurnuti u vrtlog nasilja poput onog u Alžiru 1988. godine.

Mišljenje autora
Published On 12 Aug 2013
Više iz rubrike Svijet
POPULARNO