Okončana početna faza pregovora SAD-a i EU-a

U Washingtonu je okončana početna faza pregovora između Sjedinjenih Država i Evropske unije o transatlanskom trgovinskom sporazumu koji bi mogao da rezultira najvećom slobodnom trgovinskom zonom na svijetu.

Nakon jednosedmičnih razgovora obje strane svjesne su da sporazum neće moći da bude postignut tako brzo kako su se političari nadali, te da ih je lakše početi nego okončati, javlja Al Jazeerin Ivica Puljić.

Puno izazova

Predstavnici obiju strana svjesni su da ih čeka dosta izazova u daljnjim pregovorima, osobito o sigurnosti hrane. Evropski otpor prema američkoj genetski modificiranoj hrani i govedini punoj hormona može odužiti pregovore.

„Želimo da se pregovori odvijaju brzo, ali obazrivo. Važno nam je da do dogovora dođe brzo, ali još je važnije da to bude dobar sporazum“, kaže Dan Mullaney, glavni američki pregovarač.

Amerikanci žele ojačati izvoz koji je temelj njihove strategije za smanjenje nezaposlenosti.

Trenutačno Sjedinjene Države izvoze u Evropsku uniju blizu 10 milijardi dolara hrane i poljoprovrednih proizvoda, što je znatno manje od uvoza, vrijednog 16,6 milijardi dolara.

„Obje strane znaju da ovaj sporazum ima potencijal ojačati ambicioznu trgovinsku i investicijsku pogodbu, ojačati transatlantsku ekonomiju, otvoriti nova radna mjesta i ubrzati gospodarski rast i za Evropljane i za Amerikance“, ističe Garcia – Bercero, glavni evropski pregovarač.

Pregovori će se nastaviti u oktobru u Briselu, a Europljani bi do tada željeli imati bolju politiku u zaštiti podataka, osobito nakon saznanja da su ih Amerikanci špijunirali.

„Evropska unija ima najstrože standarde zaštite podataka na svijetu i želi ih umetnuti u sporazum. Washington, opet, želi osigurati da tehnološke kompanije poput Googlea i Facebooka imaju što manje restrikcija kako bi mogli podatke koristiti globalno“, govori Joshua Chaffin, novinar Financial Timesa.

Potencijalna prepreka

Zanimljivo je da se u sklopu pregovora o slobodnoj trgovini nije razgovaralo o špijunskom skandalu koji je bio potencijalna prepreka da se pregovori odgode.

O tome se razgovaralo odvojeno. Tako su Amerikanci uvjeravali Nijemce da ne špijuniraju njihove kompanije.

„Bilo je važno što smo dobili jasne odgovore o tome da nije bilo ekonomske špijunaže od Sjedinjenih Država“, ističe Hans-Peter Friedrich, njemački ministar unutarnjih poslova.

Za Njemačku je ova tema iznimno osjetljiva, jer su se, u medijima, pojavile sumnje da je kancelarka Angela Merkel znala više o skandalu prisluškivanja nego što je javno priznala, što može postati vruće izborno pitanje u toj zemlji.

Izvor: Al Jazeera