Makedonci žele državni posao

Ambicija mladih za uspjehom i bogatstvom zbog sve teže ekonomske situacije, širom Balkana pretvara se u ambiciju za dokopavanjem penzije u javnoj administraciji. Slično je i u Makedoniji.

Novinar Al Jazeere Stefan Goranović u Skoplju je istraživao zbog čega poriv “samo nek je državna služba” nije preskočio ni jednu generaciju.

Ne na posao, već na biro za nezaposlene.

To je destinacija za većinu mladih Makednonaca sa tek stečeno diplomom fakulteta.

Velikom broju njih, zbog teške ekonomske situacije, želja je da se nađu s druge strane stakla na državnom platnom spisku.

“Pa, jednostavno dođu i kažu. Najveći broj njih kaže već na početku. Znate, ja bih ako ima nešto kao banka, opština, javno preduzeće. To je slučaj bez obzira na stepen obrazovanja, od čistačice, pa nagore”, kazao je Rade Nenadić iz Agencije za privremeno zapošljavanje.

Idealni posao

Skorija istraživanja to samo potvrđuju. Pa tako 42 posto svršenih studenata idealnim smatra državni posao. Tek deseti dio diplomaca želi da radi kod privatnika, a četvrtina da otvori sopstveni biznis.

Ipak, brojke ih demantiraju. Najveći broj mladih koji rade, našli su se u privatnom sektoru.

Blagojče Atanasoski je na magistarskim studijama političkih nauka.

Studije mu dobro idu i ima velike planove u životu. Ipak, trenutno oni uključuju samo jedan- državni posao.

“Više bih volio da radim u javnoj administraciji, budući da je stanje u našoj zemlji takvo da je rad u državnom sektoru mnogo sigurniji, plate su više nego kod privatnika, što nije slučaj na zapadu, u EU. U javnoj administraciji si prijavljen, imaš penzijsko i zdravstveno, kod privatnika to nije dovoljno regulirano”, kazao je Atanasoski.

Odliv mozgova

Odliv mozgova univerzalni je balkanski problem, posebno izražen ovdje u Makedoniji. Glavni uzrok je dugoročna nezaposlenost koja se kako vrijeme prolazi sve teže rješava.

Neda Korunovska iz nevladine organizacije Reactor je rekla: “Osnovna barijera je duga nezaposlenost koja je veoma štetna za kompetentnost, obrazovanje i vještine sticane tokom obrazovnog procesa. Sve to ima negativne društvene i ekonomske posljedice na mlade. Potom upadaju u apatičnost i nezainteresiranost”.

“Makedonija je rekorder po nezaposlenosti mladih. A kao paradoks pojavljuje se podatak da je nezaposlenost najzastupljenija među visoko-obrazovanim ljudima. Svršeni studenti i školarci u proseku čekaju do sedam sedam godina na zaposlenje. No, nije to najgora situacija. Diplomke i svršene školarke čekaju celih devet. Stoga ne čudi to što mnogi žele da završe karijere u javnoj administraciji”, izvijestio je Goranović. .

Izvor: Al Jazeera