Prekinuto suđenje ‘nacističkoj mladoj’

Pred Višim zemaljskim sudom u njemačkom Minhenu, uz oštre mjere sigurnosti i ogromni medijski interes, u ponedjeljak je počelo suđenje jedinoj preživjeloj članici neonacističke bande NSU, optuženoj da je proteklu deceniju sijala smrt među strancima u Njemačkoj i ubila osam Turaka, jednog Grka i jednu njemačku policajku.

Suđenje je prekinuto zbog prigovora koji je odbrana uložila na predsjedavajućeg sudiju.

Suđenje koje je počelo jutros, biće nastavljeno 14. maja.

Beate Zschaepe optužena je za sudjelovanje u rasističkim ubistvima 10 ljudi, kao i u dva bombaška napada te 15 pljački banaka. Ovo je jedno od najočekivanijih suđenja u njemačkoj historiji.

Beate Zschaepe, ili kako su je njemački mediji nazvali “nacistička mlada” u sudnicu je ušla prekrštenih ruku i nasmijana.

Njoj i još četvorici saučesnika biće suđeno za ubistva, pljačke i podmetanje bombi u emigrantska naselja, u periodu od 2000. do 2007. godine.

Slučaj je izazvao i velike kontroverze. Kako su žrtve uglavnom bili Turci, njemačka policija godinama je pogrešno pretpostavljala da je za ubistva odgovorna turska mafija.

Angelika Lex, advokatica porodica oštećenih, kaže: “Sklandal sa procesom “Nacional socijalističkom podzemlju” je u činjenici da su masovno ubistvo počinili pripadnici desničarske terorističke organizacije, da su u skoro deset godina ubili desetoro ljudi, a da istražni organi nisu otkrili nikakav trag. Obavještajna služba, sa svim ljudima koje ima na terenu, ni na jedan način nije doprinijela da se istraga o ubistivam okonča sa uspjehom.”

Suđenje, koje se naziva i procesom vijeka i njemačkim „Breivik“ procesom, počelo je u atmosferi napetosti i emocija i u sjenci velikih nesporazuma sa turskim medijima, kojima ovaj sud, u prvobitnoj akreditaciji, među 50 novinarskih mjesta u sudnici nije dodijelio nijedno jedino, obrazlažući to malim brojem mjesta u sudnici i činjenicom da su akreditacije dodjeljivali hronološki.

Manje od stotinu antirasističkih demonstranata okupilo se u ponedjeljak ujutro pred sudom na poziv nekoliko organizacija protiv ksenofobije i rasizma, javlja AFP.

Uz natpise “protiv nacističkog terora i protiv svakodnevnog rasizma” demonstranti su pozvali njemačku državu da se odlučnije bori protiv zločina koje čine simpatizeri ili članovi skupina krajnje desnice.

Suđenje je počelo uz velike mjere sigurnosti, uz 500 policajaca.

Zahtjev Turske

Turski mediji i političari su se ozbiljno pobunili zbog činjenice da za njih nema mjesta u sudnici i tražili pravdu pred Saveznim ustavnim sudom.

Ministar vanjskih poslova Turske Ahmet Davutoglu zahtijevao je mjesta za turske medije i poslanike turskog Parlamenta u sali Suda i o tome razgovarao i sa šefom njemačke diplomatije Guidom Westerwelleom.

Poslije tužbe turskih medija nezadovoljnih odlukom, minhenski sud je, ipak, donio odluku da se za početak suđenja, koje je prvobitno bilo zakazano za 17. april, pomjeri za 6. maj, a da u okviru novih akreditacija turski mediji dobiju četiri mjesta.

Kada je riječ o samom procesu protiv Beate Zschaepe, kao jedne od osnivača NSU grupe, ona mora odgovarati zbog ubistva u deset slučajeva, 28 pokušaja ubistva, članstva u terorističkoj organizaciji, podmetanja požara i nasilne iznude, prenose mediji.

Zschaepe i njena „družina“ izazvali su i pometnju i ostavke vodećih ljudi u redovima Savezne službe za zaštitu Ustava, koja se tereti da je krajem 2011. godine uništila dokumente o operaciji nazvanoj „Rehnsteig“, na sam dan kada je oficijelno saopćeno da je kod neonacista pronađeno oružje kojim su ubijeni migranti.

Njemačka Vlada se, u međuvremenu, izvinila i porodicama žrtava neonacističke grupe NSU i isplatila na ime odštete blizu milion eura.

Istraga polazi od toga da su NSU osnovali najmanje troje ljudi – Zschaepe, baštovanka po struci, jedina živa, zatim jedan sin profesora i jedan pomoćni građevinski radnik.

Najmanje su njih troje, Zschaepe (36), Uwe Mundlos (38) i Uwe Boehnhardt (34), koji su živjeli u Zwickau u jednoj staroj, lijepoj vili, a novac zarađivali krađama, kao grupa Nacionalsocijalističko podzemlje u posljednjih desetak godina, kako se sumnjiče, ubijali strance po Njemačkoj i to snimali, ali su ih i pljačkali i napadali.

Mundlos i Boehnhardt su prošle godine pronađeni mrtvi, a Zschaepe je uhapšena.

‘Kofer-bombe’

Za Mundlosa se kaže da je bio beskrupulozan „mislilac“, sin profesora, dobro vaspitan, koga njegovi bivši drugovi iz razreda opisuju kao neupadljivog i ljubaznog.

On je svog invalidnog brata gurao u kolicima kroz naselje gdje su živjeli, slušao muziku i posjećivao sudske procese vođene protiv onih koji su osporavali holokaust.

Rado je crtao, a na zidu u njegovoj sobi bio je portret Hitlerovog zamjenika, Rudolpha Haessea, koji je Mundlos lično nacrtao.

Boehnhardt, pomoćni građevinski radnik, bio je čovjek oružja i skoro je uvijek sa sobom nosio 30 centimetara dugi bodež, a iz „lijeve scene“ se kaže da je onaj ko je vidio ovog mladića odmah bježao.

Ovih troje ljudi je planiralo rat protiv države i u početku su pravili „kofer-bombe“, uz nalijepljeni kukasti krst i to slali lokalnim medijima.

Policija je u jednoj garaži, koju je Zschaepe iznajmila, 1998. godine otkrila „bombašku radionicu“ sa više od jednog kilograma TNT-a.

Na početku „maratona ubistava“ godina 2000. i 2001. ubijena su dva Turčina u Nurnbergu, koji je za neonaciste grad mitskog značenja, jer je tu Hitler održavao partijske kongrese svoje stranke.

Do 2007. godine ubijeno je ukupno osam Turaka, jedan Grk i jedna njemačka policajka, a štampa piše da je „trojka“ svoje žrtve snimala za propagandni film.

Izvor: Al Jazeera i agencije