Assadove snage u ofanzivi na Homs

Snage režima sirijskog predsjednika Bashara al-Assada krenule su u veliku ofanzivu na Homs, a borbe su nastavljene i u drugim dijelovima zemlje.

Slobodna Sirijska vojska objavila je snimke dolaska američke neborbene pomoći sirijskoj opoziciji.

Potpomognuti rezervnim sastavom, te pripadnicima libanskog Hezbollaha, Assadovi vojnici zauzeli su naselje u Homsu koje je bilo pod kontrolom Slobodne sirijske vojske.

Područje Homsa predstavlja stratešku odstupnicu režima prema priobalju naseljenom alevitima, kojima pripada predsjednik Assad.

Ulične borbe se vode i u Idlibu. Bombardovanju su izložena naselja u Damasku gdje je zabilježeno djelovanje i avijacije.

Posebno teška situacija je u južnom predgrađu Dariji, na koju već danima traje kombinovani tenkovsko-pješadijski napad.

Sirijska opservatorija za ljudska prava javlja da su snage režima iz helikoptera zasipale naselja u Reki improvizovanim eksplozivnim napravama.

U ovim napadima stradalo je mnogo civila kojima je često nemoguće pružiti pomoć zbog nedostatka medicinskog materijala.

Sirijska opozicija objavila je snimke konvoja američke pomoći koja je preko Turske ušla u ovu zemlju.

Riječ je o paketu pomoći, u visini 250 miliona dolara, kojeg je ranije najavila Obamina administracija.

Turska zabrinuta zbog hemijskog oružja

U međuvremenu, građani Turske koji žive na granici sa Sirijom ne kriju svoju zabrinutost mogućim korištenjem hemijskog oružja u toj zemlji.

Strahove su dodatno podgrijali turski ljekari koji su uzeli uzorke krvi povrijeđenih Sirijaca koji se nalaze na liječenju u toj zemlji.

Uzorci su poslani na ispitivanje kako bi se ustanovilo prisustvo hemijskih agensa.

Turske vlasti su izjavile da su preduzete sve mjere opreza, iako nema zvanične potvrde da je oružje takve vrste korišteno u Siriji.

Pojedini turski zvaničnici bijesni su zbog činjenice da sile poput Sjedinjenih Država ne pokazuju spremnost da preuzmu agresivnu ulogu u sukobu i okončaju ga.

Nakon više od dvije godine, čini se da nijedna strana u sirijskom sukobu nije u mogućnosti da dobije odlučujuću bitku.

Susjedna Turska podržava pobunjenike, ali brine da bi se sukob mogao proširiti na njenu teritoriju.

Ankara je nedavno pristala na mirovni sporazum sa najjačom kurdskom separatističkom grupom PKK.

Ali, penzionisani oficir turskog vazduhoplovstva Mesut Casin kaže da opasnost od PKK-a još nije prošla.

„Turskoj prijeti opasnost zbog mogućnosti da PKK uspije osnovati nezavisni Kurdistan, što je neprihvatljivo. Borci PKK obučeni su za uspostavljanje de facto Kurdistana, koji bi se protezao od sjevernog Iraka i sjeverozapadne Sirije do istočne Turske.”

Ali Turska nije zabrinuta samo zbog PKK-a, nego i zbog optužbi da je sirijska državna vojska upotrijebila hemijsko oružje.

Ove godine, NATO je rasporedio šest projektilskih baterija Patriot na jugu Turske kako bi presrele sve projektile koji zalutaju sa sirijske strane granice.

Ali Ankara želi više. Pozvala je NATO da pošalje vojnike u Siriju, kako bi se osigurale zalihe hemijskog oružja.

„Najveću opasnost predstavljaju režim ili neke od pobunjeničkih grupa. Ako bi ovo oružje palo u njihove ruke, možda nikad ne bismo saznali gdje je završilo i gdje bi bilo upotrijebljeno”, kaže Mustafa Kibaroglu, stručnjak za međunarodne odnose.

Sjedinjene Države i Evropska unija za sada isključuju mogućnost vojne akcije u Siriji, a to ostavlja Tursku da se sama pokuša izboriti sa sve oštrijim sukobom na svom pragu.

Izvor: Al Jazeera