Rez budžeta neće ugroziti pomoć Izraelu

Novi američki ministar odbrane Chuck Hagel sastao se u Washingtonu s izraelskim ministrom obrane Ehudom Barakom i obećao mu da smanjenje budžeta neće utjecati na vojnu pomoć SAD-a Izraelu, izvijestili su dužnosnici.

Za svoj prvi susret s nekim kolegom iz inostranstva od kako je izabran za prvog čovjeka Pentagona, Hagel se odlučio za Baraka u vrijeme kada je izložen kritikama nekih senatora da je preoštar prema Izraelu i naivan u svojim stavovima prema Iranu.

Imajući u vidu automatsko smanjenje saveznog budžeta, Hagel je pokušao uvjeriti Baraka da će pokušati spriječiti bilo kakve promjene vezane za finansiranje raketnih i proturaketnih sistema namijenjenih Izraelu.

“Ministar Hagel izrazio je snažnu predanost sigurnosti Izraela, uključujući održavanje kvaliteta izraelske vojske i nastavak američke pomoći raketnim i proturaketnim odbrambenim sistemima uprkos smanjenju budžeta”, rekao je u saopćenju glasnogovornik Pentagona George Little.

Propali pregovori

Uredba o obimnim budžetskim smanjenjima stupila je na snagu u Sjedinjenim Američkim Državama.

Američki predsjednik Barack Obama nije imao izbora nakon što su propali pregovori s republikancima o smanjenju deficita na drugi način.

Kriza je nazvana “Sequester” – kraćenje javne potrošnje kada ne dođe do političkog dogovora.

Obama je potpisao rezove od 85 milijardi dolara, prvenstveno u sektoru odbrane.

“Opseg svega ovoga, čak i da dobijemo najveće ovlasti da se s tim nosimo, znači da će biti najdublje i najveće smanjenje sredstava u povijesti Ministarstva odbrane, i to u trenutku kada živimo u vrlo opasnom svijetu”, poručio je ranije general Martin Dempsey, komandant Zajedničkog štaba američkih oružanih snaga.

Oružane snage će, zapravo, ostati bez 46 milijardi dolara. To će prizemljiti dio borbenih aviona, usidrit će jedan nosač aviona, smanjiti broj borbeno-spremnih vojnika te će poslati desetine hiljada uposlenih na prisilni i neplaćeni odmor.

Ta će sudbina zadesiti i druge Vladine djelatnike.

“Moja će primanja biti drastično umanjena ukoliko budem poslan kući na jedan dan sedmično. Zato ću vjerovatno kasniti s plaćanjem rate za kuću i neću moći kupiti dovoljno kućnih potrepština. Uz sve skuplji benzin, to je devastirajuće”, naglasio je ranije Gary Perusse, Vladin uposlenik.

Čak i u zračnom prometu može biti problema, jer će kontrolori letova morati uzeti nekoliko neplaćenih dana mjesečno.

Usporavanje ekonomije

“Putnici mogu očekivati kašnjenja, letovi u velike gradove poput New Yorka i San Francisca mogu kasniti po 90 minuta, jer ćemo imati manje kontrolora na poslu. Ovo je bolno za naše uposlenike, ali bit će jako bolno i za putnike”, naveo je nedavno Ray LaHood, ministar prometa.

Da je situacija ozbiljna, govori i upozorenje Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) da bi “Sequestar” mogao usporiti rast američke i globalne ekonomije.

“Ako prepostavimo da ‘Sequester’ bude u potpunosti primijenjen, to će usporiti američku ekonomiju za 0,5 do 0,6 posto. I globalna ekonomija će osjetiti posljedice, a najviše zemlje koje imaju snažne trgovačke odnose sa Sjedinjenim Državama”, istaknuo je prije nekoliko dana William Murray, glasnogovornik MMF-a.

To znači zemlje Evropske unije, jer EU je najveći američki trgovački partner.

Niko iz Kongresa neće osjetiti posljedice “Sequestera”, jer su zakonodavci sebe zaštitili.

Izvor: Al Jazeera i agencije