Svijet žali za Mandelom
Nelson Mandela bio je ikona borbe protiv aparthejda i kasnije vođa svejužnoafričkog pomirenja. Najslavniji politički zatvorenik na svijetu, koji je u zatvoru proveo gotovo tri desetljeća i zatim kao prvi crni predsjednik Južnoafričke Republike dojučerašnjim tlačiteljima i protivnicima oprostio i pružio ruku suradnje, ujedno i jedan od najvoljenijih vođa 20. stoljeća, umro je u četvrtak u 95. godini.
Vijest o njegovoj smrti objavio je predsjednik JAR-a Jacob Zuma, te potvrdio kako je Mandela umro mirno u svom domu u Johannesburgu.
„Naš je narod izgubio oca. Premda smo znali da će ovaj dan doći, ništa ne može umanjiti naš osjećaj dubokoga i trajnog gubitka. Njegova neumorna borba za slobodu donijela mu je poštovanje cijelog svijeta. Njegova poniznost, strast i čovječnost donijeli su mu njihovu ljubav“, rekao je Zuma u televizijskom obraćanju.
„Izrazimo duboku zahvalnost za život proživljen u službi naroda ove zemlje i borbe za čovječanstvo. Ovo je trenutak duboke tuge… Uvijek ćemo te voljeti, Madiba“, rekao je Zuma te potvrdio kako je Mandela preminuo od posljedica produžene plućne infekcije.
Sahrana 15. decembra
„Mandela će biti sahranjen 15. decembra u selu Qunu na Istočnom rtu gdje je i odrastao“, potvrdio je južnoafrički predsjednik Jacob Zuma.
Proglašena je sedmica žalosti, a Mandela će biti sahranjen uz državne počasti.
Na stadionu Soccer City u Johannesburgu, gdje se održalo finale Svjetskog kupa u nogometu 2010, za 10. decembra najavljena je komemoracija.
Bdijenje građana
Smrću vođe borbe protiv aparthejda Nelsona Mandele Južnoafrička Republika izgubila je diva, čovjeka koji je Južnoafrikance naučio živjeti zajedno, ističe se u reakcijama koje stižu dok se stanovnici Johannesburga okupljaju na bdijenju ispred Mandeline kuće.
Odmah nakon objave vijesti o Mandelinoj smrti ispred njegove kuće u Johannesburgu okupilo se nekoliko stotina ljudi na spontanom bdijenju, a mnogi i dalje masovno stižu, izvijestio je AFP.
Reakcije iz cijelog svijetaAmerički predsjednik Barack Obama istakao je kako je Mandela bio „vođa koji je svojoj zemlji ostavio veliko naslijeđe slobode i mira u svijetu“.
„Postigao je više nego što bi se ikad očekivalo od bilo kojeg čovjeka“, rekao je Obama u Bijeloj kući ubrzo nakon objave vijesti o Mandelinoj smrti.
„On je danas otišao, a mi smo izgubili jednoga od najutjecajnijih, najhrabrijih i najboljih ljudi na svijetu. Više ne pripada nama, nego vječnosti“, dodao je Obama.
Nelson Mandela bio je „izvor inspiracije svijetu“, istakao je glavni sekretar UN-a Ban Ki-moon u jednoj od prvih reakcija na smrt ikone borbe protiv aparthejda i prvog crnog južnoafričkog predsjednika.
„Moramo se nadahnjivati njegovom mudrošću, odlučnošću i angažmanom, kako bismo se prisilili da svijet učinimo boljim i pravednijim“, rekao je Ban Ki-moon novinarima u sjedištu UN-a.
Prije obraćanja glavnog sekretara UN-a Vijeće sigurnosti je minutom šutnje odalo počast bivšem južnoafričkom predsjedniku.
Predsjednik Evropske unije Herman Van Rompuy i predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso su u zajedničkom saopćenju naveli da je Mandela bio „jedna od najvećih političkih ličnosti našega vremena“.
“Nije imao ključnu ulogu samo u transformaciji Južnoafričke Republike u demokratsku državu kakva je danas, nego predstavlja borbu protiv rasizma, političkoga nasilja i netolerancije“, ističu Van Rompuy i Barroso, dodajući da nam je „svima dao pouku iz pomirenja, političke tranzicije i društvene transformacije“.
U atmosferi sličnijoj proslavi okupljeni, mladi i stari, mahali su zastavama, pjevali državnu himnu i pjesme protiv aparthejda, vičući „Živio Mandela“ i noseći svijeće.
Neki od okupljenih stigli su i iz Soweta, gdje je i počela borba protiv aparthejda.
„Za svijet, on je bio ikona, za nas naš vođa, naš junak“, ističu sudionici bdijenja.
Soweto: Mandela je bio čovjek iz naroda
Al Jazeerina reporterka Tania Page javlja ispred Mandeline kuće u Johannesburgu kako su se brojni građani različitih rasa okupili u čast jednog velikog čovjeka, prisjećajući se njegovog života i pjevajući pjesme posvećene bivšem vođi, te napominje kako svjetski čelnici šalju poruke prisjećanja na Mandelu.
Al Jazeerina Haru Mutasa javlja iz Soweta, gdje je Mandela nekada živio, kako radiostaniceljudima sugeriraju da se upute prema ulici Vilakazi, poznatoj kao čuveno mjesto u borbi protiv aparthejda.
„Ljudi znaju koliko je Mandela postigao za svoju zemlju i kako je bio čovjek iz naroda“, javlja Mutasa.
„Njegov nam život daje hrabrost da grabimo naprijed u razvoju i iskorjenjivanju gladi i siromaštva“, saopćio je Afrički nacionalni kongres.
„Tokom 24 godine Madiba nas je naučio živjeti zajedno i vjerovati u same sebe i u svakoga. Bio je ujedinitelj od samoga trenutka kad je izašao iz zatvora“, rekao je nadbiskup Desmond Tutu, drugi vođa borbe protiv aparthejda.
Mandela je, istakao je Tutu, „nadrastao rasu i društvenu klasu svojim osobnim djelovanjem, toplinom i željom da služi i da sve dijeli s drugima, a u Africi i Afrikancima obnovio je vjeru u druge“.
Posljednji bijeli južnoafrički predsjednik F. W. de Klerk istakao je da je najveći Mandelin uspjeh bilo „ujedinjenje Južne Afrike, te pomirenje crnaca i bijelaca u vrijeme poslije aparthejda“.
De Klerk, koji je Mandelu oslobodio iz zatvora 1990. i onda pregovarao o kraju aparthejda, Mandelu je nazvao humanim čovjekom punim suosjećanja, koji je znao razumjeti strahove južnoafričke bijele manjine u tranziciji prema demokraciji.
Mandela i de Klerk dobili su 1993. Nobelovu nagradu za postavljanje temelja demokracije i prekid vladavine bijele manjine.
Svjetionik optimizma
Mandela, koji je naslijedio zemlju na rubu građanskog rata, uništenu rasnim nasiljem, zauvijek će biti upamćen po tome što je vratio nadu i pomirenje Južnoj Africi.
Iako mu je život obilježilo mnoštvo kontroverzi, na kraju je postao svjetionik optimizma za sve narode svijeta.
Nelson Rolihlahla Mandela je rođen u južnoafričkom gradu Transkei 18. jula 1918. godine.
Mandela je obrazovan na koledžu Univerziteta Fort Hare i Univerzitetu Witwatersrand, gdje je diplomirao na Pravnom fakultetu 1942. godine.
Pridružio se Afričkom nacionalnom kongresu (ANC) 1944. i pružao otpor politici aparthejda vladajuće Nacionalne partije nakon 1948. godine.
Sudilo mu se za izdaju između 1956. i 1961, nakon čega je oslobođen optužbi.
Nakon što je ANC zabranjen 1960, Nelson Mandela je zagovarao da se uspostavi vojno krilo u okviru te organizacije.
Sjećaju ga se glumci, muzičari, sportaši…Nelsona Mandele prisjetili su se i brojni glumci, muzičari i sportaši, među kojima i dvojica glumaca koji su ga utjelovili na filmskom platnu – Morgan Freeman i Idris Elba.
„Nelson Mandela bio je častan čovjek, neiscrpne snage i odlučnosti, za mnoge svetac, a junak za sve koji vole slobodu i ljudsko dostojanstvo“, priopćio je Morgan Freeman, koji je glumio Mandelu u filmu „Invictus“ Clinta Eastwooda iz 2009. godine.
Britanski glumac Idris Elba, koji glumi bivšega južnoafričkog predsjednika u filmu „Mandela: dug put prema slobodi“, koji se od petka prikazuje u američkim kinima, istakao je da mu je bila „čast glumiti Mandelu, čovjeka koji se narugao sudbini, srušio barijere i branio ljudska prava pred očima cijeloga svijeta“.
Oskarovka Charlize Theron, podrijetlom Južnoafrikanka, napisala je na Twitteru: „Moje su misli s Mandelinom obitelji. Počivao u miru, Madiba. Nedostajat ćeš nam, ali će tvoj utjecaj na ovaj svijet vječno živjeti.“
Irska rock-zvijezda, pjevač grupe U2 Bono, istaknuo je da „nam je Mandela pokazao kako voljeti umjesto da mrzimo, ne zato što se nikad nije predao bijesu ili nasilju, nego zato što je naučio da se ljubavlju može više postići“.
FIFA je odlučila spustiti zastave na pola koplja i minutom šutnje odati počast Mandeli prije sljedećeg kruga međunarodnih utakmica
Počast Mandeli odala je i južnoafrička ragbi-reprezentacija, ističući „čudo“ koje je on ostvario u ujedinjenju svoje zemlje.
Doživotni zatvor
U junu 1961. Izvršni odbor ANC-a razmotrio je njegov prijedlog o korištenju nasilne taktike i složio se da organizacija neće spriječiti one koji se žele pridružiti Mandelinoj kampanji. Tako je formirano vojno krilo nazvano Umkhonto we Sizwe.
Mandela je uhapšen 1962. i osuđen na pet godina zatvora s teškim radom. Naredne godine, kada su uhapšeni brojni lideri ANC-a i Umkhonto we Sizwea, Mandela je zajedno sa njima izveden pred sud i optužen za pokušaj nasilnog svrgavanja Vlade.
Njegove izjave s optuženičke klupe privukle su znatan međunarodni publicitet. Dvanaestog juna 1964. osmero optuženih, uključujući Mandelu, osuđeni su na doživotni zatvor.
Od 1964. do 1982. Mandela je bio u zatvoru na otoku Robben, nedaleko od Cape Towna, a zatim je premješten u zatvor Pollsmoor.
Tokom boravka u zatvoru Mandela je postao poznat kao najbitniji crnački vođa u Južnoafričkoj Republici.
Simbol otpora
Smatran je simbolom otpora u vrijeme kada se širio pokret protiv aparthejda. U više navrata je odbio da kompromituje svoju političku poziciju kako bi bio oslobođen.
Nelson Mandela je oslobođen 11. februara 1990, te je odmah nastavio raditi na postizanju ciljeva koji su on i njegovi saradnici postavili skoro četiri decenije ranije.
Pušten je godine 1990. i tada je sa tadašnjim južnoafričkim predsjednikom Frederikom W. De Klerkom počeo pregovore s ciljem mirnog okončanja aparthejda. Za te napore su Mandela i De Klerk dobili Nobelovu nagradu za mir 1993. godine.
Godine 1994. ANC je dobio izbore i Mandela je proglašen prvim crnim predsjednikom Južne Afrike. Iako je njegov petogodišnji mandat bio obilježen dramatičnim porastom stope kriminala i epidemijom HIV-a, Mandela je smatran simbolom politike nacionalnog pomirenja.
Godine 1998, godinu dana prije odlaska s vlasti, Mandela je dobio nagradu Saharov.
Nakon što je okončan njegov predsjednički mandat, Mandela se posvetio humanitarnom radu.
Izvor: Al Jazeera i agencije