Kako će Evropa obilježiti vijek Velikog rata
Evropa se priprema 2014. obilježiti stogodišnjicu početka Prvog svjetskog rata, jedne od najgorih katastrofa njezine povijesti, ali čini se da zbog različitih sjećanja i tumačenja događaja od prije jednog stoljeća ne postoji konsenzus evropskih čelnika o zajedničkom velikom okupljanju.
Ideja o kojoj se jedno vrijeme razmišljalo, da se početak Prvog svjetskog rata obilježi međunarodnom komemoracijom u Sarajevu, gdje je 28. juna 1914. Gavrilo Princip ubio austrougarskog prestolonasljednika nadvojvodu Franza Ferdinanda, što je bio okidač ratu, u međuvremenu je odbačena zbog nedostatka suglasja.
Franz Ferdinand, koji je došao u BiH nadgledati vojne vježbe austrougarske vojske, ubijen je u atentatu na ulicama Sarajeva pucnjima Gavrila Principa, pripadnika organizacije Mlade Bosne.
Komemoracije i polemike
Samo nekoliko kulturnih događaja zasad je predviđeno za juni u glavnom gradu BiH, u kojem i dalje traje polemika o postavljanju spomenika austrougarskom nadvojvodi, jer tamošnji Srbi smatraju da bi to bilo “silovanje povijesti” i da niko dosad nije podizao spomenik okupatoru.
Prvi koji će obilježiti stoljeće rata bit će, po najavi, bečki filharmoničari na Novogodišnjem koncertu, koji će koncert, osim 150. rođendanu velikog kompozitora Richarda Straussa, posvetiti i sjećanju na Prvi svjetski rat.
Po najavama, Bečka bi filharmonija trebala svirati i u Sarajevu 28. juna i tako obilježiti stogodišnjicu od Sarajevskog atentata i početka Prvog svjetskog rata.
Premijer Srbije Ivica Dačić je ranije ove godine izrazio bojazan da će sljedeće godine srpski narod ponovo biti optužen za izazivanje do tada najvećeg oružanog sukoba u povijesti čovječanstva.
Velike političke komemoracije predviđene su u dvije zemlje koje su bile poprišta borbi na zapadnom frontu, najznačajnijem bojnom polju Prvog svjetskog rata – Francuskoj, gdje su delegacije bivših neprijatelja pozvane na veliku manifestaciju mira tokom francuskog nacionalnog praznika 14. jula i u Belgiji, koju su njemačke snage zauzele u prvoj sedmici rata početkom augusta 1914. godine.
Njemački predsjednik Joachim Gauck bit će u Francuskoj 3. augusta, kako bi obilježio početak rata zajedno sa svojim francuskim kolegom Francoisom Hollandeom, a zajednička njemačko-britanska ceremonija predviđena je dan kasnije u Belgiji. Zasad, međutim, nije najavljeno nikakvo kolektivno okupljanje evropskih čelnika.
Francuska i Velika Britanija sigurno će dati veliku važnost stogodišnjici, piše Hina.
Milionske žrtve
Dok Rusija i Vladimir Putin namjeravaju dati veliki prostor sjećanju na sukob, koji je, kako smatraju, nepravedno potisnut u drugi plan, Njemačka, Italija i veći dio srednje Evrope zasad nije pokazao prevelik entuzijazam za obilježavanje stoljeća Velikog rata.
Jedno stoljeće kasnije Evropljani “i dalje gledaju na ta događanja u uskom okviru njihovih nacionalnih sjećanja”, rekao je australski povjesničar John Horne, profesor na univerzitetu u Dublinu i priznati međunarodni stručnjak za Prvi svjetski rat.
Često smatran prvim totalnim ratom u povijesti, taj sukob je uveo gotovo polovicu svjetske populacije u krug nasilja dotad neviđenog po raširenosti i po intenzitetu.
U 52 mjeseca na frontu je poginulo blizu 10 miliona ljudi, a 20 miliona je ranjeno.
Četiri velika carstva koja su dotad postojala – rusko, njemačko, austrougarsko i osmansko – nestat će u vjetrovima rata, te će se ponovno iscrtavati svjetska politička karta, uz rađanje desetaka novih država, ali i novih ideologija.
Bilo da su bili pobjednici ili pobijeđeni, Evropljani će izaći iz sukoba potpuno ekonomski, politički i moralno uništeni.
Stoljeće kasnije među sobom imaju vrlo različitu percepciju vlastite povijesti: Britanci i Francuzi čuvaju uspomenu na pravednu pobjedu unatoč ogromnih gubicima, dok je taj rat zanemaren u Njemačkoj i Rusiji, gdje su kataklizme Drugog svjetskog rata dvadeset godina kasnije zamutile sjećanje na prvi.
Izvor: Agencije