Ruski avioni za kemijsko oružje u Siriji

Halep je granatiran četiri dana zaredom, a snimak prikazuje napad u blizini škole

[YouTube/barabinmalik1]

Rusija je u Siriju poslala 10 aviona s opremom za uklanjanje i uništavanje sirijskog kemijskog oružja, izjavio je danas ruski veleposlanik u Damasku Azamat Kulmukhametov.

On je u izjavi agenciji “Rusija danas” rekao da su avioni sletjeli u sirijsku luku Latakija, prenosi Tanjug.

“Uspostavljen je zračni most preko koga će se isporučiti tehnologija i oprema potrebna u operaciji uklanjanja kemijskog oružja iz Sirije”, rekao je ruski veleposlanik.

“Danas je bilo 10 letova i bit će ih još”, dodao je Kulmukhametov.

Organizacija za zabranu kemijskog oružja (OPCW), koja nadgleda uništenje sirijskog kemijskog naoružanja, priopćila je, međutim, da će ruski oklopni kamioni sudjelovati u odnošenju oružja iz Sirije.

Danska i norveška fregata trenutačno čekaju na Cipru kako bi ispratile nordijske teretne brodove da preuzmu kemijsko oružje iz Latakije, odakle će ga prebaciti u Italiju.

Sirijsko kemijsko oružje će potom biti pretovareno na američki brod, gdje će biti uništeno, navodi AFP.

Američko-ruski dogovor u vezi s uklanjanjem kemijskog oružja u konačnici je otklonio bojazan od američke vojne intervencije u Siriji, a međunarodnoj zajednici pružio nadu da će biti pronađeno rješenje za okončanje građanskog rata u toj zemlji.

Moskva: Assad povećava napetost

Rusija je u četvrtak, istovremeno, optužila sirijskog predsjednika Bashara al-Assada da svojim izjavama o mogućem sudjelovanju na predsjedničkim izborima 2014. u toj zemlji pojačava napetost dok i dalje traje oružani sukob što je izbio u ožujku 2011. godine, javlja Hina. 

“Takve izjave samo pojačavaju napetost i nimalo ne pridonose smirivanju stanja”, rekao je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Mihail Bogdanov u razgovoru za agenciju Interfax.

Režim Bashara al-Assada je više puta opetovao da sirijski predsjednik, koji više od dvije godine pokušava ugušiti narodnu pobunu, ima pravo na sudjelovanje u predsjedničkim izborima 2014. godine.

Tako je Assad, odgovarajući na pitanje o svojim planovima u svezi sa izborima, koncem listopada rekao: “Ne vidim razloga zašto se ne bih kandidirao na sljedećim izborima.”

Te su izjave razbjesnile sirijsku oporbu, koja kao jedan od glavnih uvjeta za početak pregovora s režimom postavlja odlazak Bashara al-Assada.

Bogdanov je pozvao sirijskog predsjednika i oporbu da ne pojačavaju napetost, s obirom na to da se približava mirovna konferencija o Siriji, takozvana Ženeva 2, koja 22. siječnja treba početi u Švicarskoj.

“Mislimo da je uoči pregovora bolje ne davati izjave koje se nekom možda neće svidjeti i koje mogu potaknuti nezadovoljstvo i reakciju”, istaknuo je ruski dužnosnik.

Od ožujka 2011. u Siriji je poginulo blizu 126.000 ljudi, a 2,3 milijuna je izbjeglo u susjedne zemlje, navodi Sirijski opservatorij za ljudska prava (SOHR).

UN osuđuje kršenje ljudskih prava

Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila je Rezoluciju kojom osuđuje sistematsko i svestrano kršenje ljudskih prava u ratom zahvaćenoj Siriji, javlja Anadolija.

U Rezoluciji se ističe da sirijski režim provodi “česta i sistematska” kršenja ljudskih prava i osuđuje nasilje svih sukobljenih strana. Opća skupština poziva na hitni prekid sukoba i vatre.

U istoj odluci govori se i o napadu kemijskim oružjem 21. kolovoza u Guti, te se navodi da je napad profesionalno izveden s područja koje pod kontrolom drži režim na područje u kojem većinu ima opozicija.

Podršku Rezoluciji o Siriji dalo je 127 članica, 13 ih je glasalo protiv, dok je 47 članica bilo suzdržano.

Rezolucije o Iranu i Sjevernoj Koreji

Opća skupština usvojila je i odvojene rezolucije u kojima izražava zabrinutost krizama u Iranu i Sjevernoj Koreji.

Rezolucija o Iranu govori o spornoj primjeni smrtne kazne. Usvajanje je podržalo 86 zemalja, 36 ih je bilo protiv takve odluke, dok je 61 članica bila suzdržana tijekom glasanja.

Novousvojene odluke o Siriji, Iranu i Sjevernoj Koreji ranije su usvojene u Komisiji Opće skupštine UN-a za ljudska prava.

Ista Komisija osudila je kršenje ljudskih prava koje vrše vlasti Mijanmara protiv tamošnje muslimanske manjine, a i Opća skupština bi se o ovoj odluci trebala uskoro očitovati.

Izvor: Agencije

 


Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO