Putin: Niko nije vojno jači od Rusije

Obraćanje Vladimira Putina Parlamentu se smatra predstavljanjem strateških ciljeva i zadataka Rusije za narednu godinu (AP)

U svom godišnjem obraćanju Donjem i Gornjem domu ruskog Parlamenta predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin izjavio je u četvrtak da niko na svijetu ne može imati iluziju o vojnoj nadmoći nad Rusijom, jer Rusija to neće dopustiti.

On, također, smatra da to što druge zemlje u svijetu povećavaju svoj strateški potencijal, u odnosu na mogućnosti raketnog štita, može dovesti do poništavanja svih ranijih sporazuma u strateškoj oblasti.

Od oružja 50 milijardi dolara

Rusija bi u 2020. godini mogla dostići izvoz naoružanja u vrijednosti od 50 milijardi dolara godišnje, izjavio je u četvrtak vicepremijer Rusije Dmitrij Rogozin.
“Ne računajući inflaciju, mislim da bi do 2020. godine mogli izaći na obim od 50 milijardi dolara godišnje izvoza, što je četiri puta više od sadašnjeg”, rekao je on novinarima u Moskvi.
Prema njegovim riječima, nema ni najmanje sumnje da će Rusija ne samo sačuvati drugo mjesto po obimu izvoza naoružanja, već će smanjiti razliku između prvog i drugog mjesta.
Na prvom mjestu po prodaji oružja su Sjedinjene Američke Države, koje su u prošloj godini utrostručile rast izvoza i zabilježile zaradu od 66,3 milijardi dolara i udio od skoro 80 posto svjetskog tržišta.

“Izaziva zabrinutost i to što druge zemlje razvijaju potencijal novih preciznih sistema, koji su nalik na atomske eksplozivne naprave male snage, strateške rakete s konvencionalnim punjenjem, nadzvučne konvencionalne sisteme namijenjene nanošenju udara u kratkom vremenskom intervalu i na veliku udaljenost. Pažljivo pratimo razvoj takozvane koncepcije razoružanja momentalnog globalnog udara”, rekao je Putin.

On je naglasio da je “proturaketni štit samo po nazivu odbrambeni sistem”, a da je u praksi to “suštinski dio strateškog napadačkog potencijala”.

Bez pretenzija

Rusija teži da bude lider na međunarodnoj sceni, koji štiti međunarodno pravo i suverenitet država, ali ne pretendira da bude naddržava koja nameće svoje interese, naglasio je Putin u obraćanju Gornjem i Donjem domu ruskog Parlamenta, govoreći o vanjskoj politici i vanjskopolitičkim ciljevima Ruske Federacije.

Obraćanje se smatra predstavljanjem strateških ciljeva i zadataka za narednu godinu.

“Mi ne pretendiramo na zvanje naddržave, koje označava težnju ka svjetskoj ili regionalnoj hegemoniji, ne miješamo se ni u čije interese, ne namećemo se kao pokrovitelj, ne pokušavamo nikoga učiti kako da živi, ali težimo ka tome da budemo lideri koji štite međunarodno pravo, koji teže poštovanju nacionalnog suvereniteta, nezavisnosti i samodovoljnosti naroda”, kazao je Putin.

On je istakao pozitivnu ulogu Rusije u rješavanju krize u Siriji, rekavši da je ta situacija pokazala da je sve konflikte i krize moguće rješavati mirnim putem bez primjene sile.

Rusija, dodao je Putin, pri rješavanju sirijske krize nijednom nije ugrozila svoje nacionalne interese.

Što se tiče najnovije krize – trosedmičnih protesta u Ukrajini – Putin je rekao da je Rusija spremna s Ukrajinom sarađivati, kao i da nikom ništa ne nameće.

“Ukoliko Kijev želi raditi na zajedničkim projektima u okviru Carinske unije, to se može nastaviti na nivou eksperata. Mi smo spremni sarađivati s Ukrajinom. Želim istaći da niko ni na koga ne vrši pritisak”, izjavio je ruski predsjednik.

Zajednička borba

Putin je dodao da se rusko društvo i država moraju zajednički boriti protiv međuetničkih konflikta, u kojima se odražavaju svi problemi s kojima se Rusija suočava, uključujući i korupciju.

On je izjavio da međuetničke sukobe i napetost provociraju “ne predstavnici nekih naroda, već ljudi koji su lišeni bilo kakve kulture, koji ne poštuju ni svoju ni tuđu kulturu”.

U one koji provociraju međuetničke konflikte Putin je ubrojio pojedine ljude koji dolaze sa Kavkaza, predstavnike takozvanih etničkih mafija, korumpirane pripadnike policije i sudstva, kao i ruske nacionaliste, “koji koriste svaku tragediju da bi izazivali mržnju” i izazivali pogrome.

“Mi se moramo zajedno uhvatiti ukoštac s tim izazovom, moramo zaštititi međuetnički mir, a to znači jedinstvo našeg društva, jedinstvo i cjelovitost ruske države”, kazao je ruski predsjednik.

Kao još jedan problem s kojim se Rusija suočava, a koji provocira međunacionalne konflikte, ruski predsjednik je apostrofirao ilegalne migrante, rekavši da ilegalna migracija uništava berzu rada, vodi povećanju kriminala i da se u tu oblast mora uvesti red.

Regionalne dozvole

Ruski predsjednik predložio je da se uvedu radne dozvole na nivou regiona, čiju bi cijenu određivao region i koji bi stranom radniku davali mogućnost da radi samo u tom regionu.

Putin je, također, predložio jaču kontrolu ulaska stranih državljana u zemlju i bolje praćenje onih stranih državljana koji u Rusiju mogu ući turistički, bez vize, a koji to onda iskoriste da bi radili ilegalno.

Za one koji prekrše zakon ruski predsjednik predložio je kaznu zabrane ulaska u Rusku Federaciju od tri do 10 godina.

Putin je poručio da Rusija treba urediti zakone o migraciji i radu tako da privlači profesionalce, visoko obrazovane radnike, “koji znaju ruski jezik i koji su iz kulture bliske našoj”.

Putinovom desetom obraćanju, koje je ove godine palo na 20. godišnjicu Ustava Ruske Federacije, prisustovalo je blizu 1.100 poslanika oba doma Parlamenta, članovi Vlade, predstavnici vjerskih zajednica, gubernatori regiona i predsjednici ruskih republika.

Izvor: Agencije