OPCW-u uručena Nobelova nagrada za mir

Ovogodišnja Nobelova nagrada za mir uručena je Organizaciji za zabranu kemijskog oružja (OPCW) u Oslu, a tu prestižnu nagradu zaslužili su zbog aktivnosti na uništavanju kemijskog oružja u Siriji.
Nagradu je primio direktor OPCW-a Ahmet Uzumcu, a na kraljevskoj svečanosti u Oslu uručio mu ju je vodeći čovjek Nobelovog odbora, Thorbjorn Jagland.
Uoči dodjele nagrade Uzumcu je kazao kako se nada da će ova nagrada ohrabriti i druge koji se bore za kontrolu oružja i jačanje svjetskog mira. Na dodjeli je odao i počast Nelsonu Mandeli.
Dodijeljene nagrade i u drugim područjimaOsim Nobelove nagrade za mir, koja je dodijeljena u Oslu, u Stockholmu je održana ceremonija dodjele Nobelovih nagrada za za medicinu, fiziku, kemiju, književnost i ekonomiju.
Dobitnici Nobelove nagrade za medicinu su Amerikanci James Rothman, Randy Schekman i Thomas Suedhof za otkriće komunikacije ćelija na prijenosu bitnih informacija što može pridonijeti u liječenju bolesti poput Alzheimera, autizma i dijabetesa.
Britanac Peter Higgs i Belgijanac Francois Englert dobili su Nobela za fiziku.
Kanađanki Alice Munro pripala je Nobelova nagrada za književnost.
Nagrada za kemiju dodijeljena je Amerikancima Martinu Karplusu, Michaelu Levittu i Ariehu Warshelu za razvoj kompjuterskog programa koji služi razumijevanju kompleksnih hemijskih procesa s ciljem razvoja lijekova.
Trojica Amerikanaca – Eugen Fama, Lars Peter Hansen i Robert Shiller su za svoju empirijsku analizu cijena imovine nagrađeni Nobelovom nagradom za ekonomiju.
„Želim iskoristiti ovu priliku da odam počast Nelsonu Mandeli. On će svima nama, ali i budućim generacijama, ostati primjer onoga što se može postići u borbi za mir, dostojanstvo i pomirenje“, rekao je Uzumcu.
Nakon informacija da je u Siriji korišten plin sarin OPCW, kao relativno mala organizacija, ipak je poslala svoje stručnjake u tu zemlju i sada je nagrađena za taj angažman.
Zaslužena nagrada
Uoči dodjele nagrada, Norvežani su pozdravljali odluku da ovogodišnja nagrada za mir bude dodjeljena OPCW-u.
„Zašto ne? Ljudi ne znaju mnogo o organizaciji, ali oni rade dobar posao. Mnogo je onih koji rade dobre stvari, ali iza scene. To je lijepo“, kaže stanovnica Osla Ingeborg Berge, a njezina sugrađanka Venke Sand kaže kako je „to sjajno jer je to nešto što brine cijeli svijet“.
Organizacija sa sjedištem u Haagu utemeljena je 1997. godine u cilju implementacije globalne Konvencije o hemijskom oružju, zapošljava blizu 500 ljudi, a godišnji im je budžet manji od 100 miliona američkih dolara.
Proces uništenja hemijskog oružja je riskantan, ali i skup, jer se kemikalije mogu spaliti, ali oprezno kako ne bi došlo do raspršivanja otrovnih toksina.
Dok je u Prvom svjetskom ratu kemijsko oružje bilo u širokoj upotrebi, a koristio ga je i prije 15 godina i irački lider Saddam Hussein, kada je u gradu Halabja plinom otrovao blizu 5.000 ljudi, i danas se smatra najvećom prijetnjom svjetskom miru i najvećom opasnosti civilnom stanovništvu.
Izvor: Al Jazeera