Kerry: Izraelska naselja su nezakonita

Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država John Kerry izjavio je u srijedu da su izraelska naselja na okupiranom teritoriju “nezakonita” te da ne pomažu naporima za uspostavljanje mira između Palestine i Izraela.

On je ovo izjavio nakon sastanaka s Mahmoudom Abbasom, predsjednikom Palestine, u Betlehemu.

Protesti u Gazi i Betlehemu

Palestinski demokratski front spasa je, povodom posjete Johna Kerrya Izraelu i Palestini, organizirao proteste u Gazi i Betlehemu, a od palestinskog predsjednika Mahmouda Abbasa zahtijevaju da se ne sastaje s Kerryem i da prekine aktuelne mirovne pregovore, prenosi Anadolija.
Jedan od članova ovog fronta Ebu Zarife je kazao da je palestinski narod na ulice izašao kako bi pokazao Kerryju da je nepoželjna osoba zbog proizraelskog ponašanja njegove zemlje.
Zarife tvrdi da američka podrška Izraelu dodatno ohrabruje izraelske vlasti i ubrzava provedbu njihovog plana izgradnje jevrejskih naselja na palestinskoj zemlji.
Jedan od lidera pokreta Fatah Yahya Rabah se obratio demonstrantima u Betlehemu i kazao da, zbog proizraelskog stava Amerike, proces mirovnih pregovora između Palestine i Izraela treba biti predat UN-u.
On je također pozvao na prekid pregovora dok izraelska strana ne prekine izgranju ilegalnih jevrejskih naselja.

“Dopustite mi da naglasim da je stav SAD-a da mi smatramo i da smo uvijek smatrali da su naselja nezakonita”, kazao je Kerry.

On je dodao da nije postojao dogovor da Palestinci priznaju nezakonita naselja u zamjenu za mir.

“Želim jasno naglasiti da ni u jednom trenutku Palestinci nisu ni na koji način pristali, kao dio povratka pregovorima, da na neki način oproste ili prihvate naselja”, rekao je Kerry.

Novinar Al Jazeere Mike Hanna je u javljanju iz Jerusalema kazao da je Kerryjeva izjava bila snažna za američkog političara.

“U prošlosti je bila korištena fraza da izraelska naselja ‘ne pomažu'”, izvijestio je Hanna.

Pomoć Palestincima

Kerry je najavio u Betlehemu, na Zapadnoj Obali, nakon sastanka s Abbasom, da će SAD dati 75 miliona dolara dodatne pomoći Palestincima za nove poslove i poboljšanje cesta, škola i druge infastrukture.

Američki dužnosnici su rekli da ta pomoć ima za cilj potaknuti podršku Palestinaca mirovnim pregovorima, koji su zapali u teškoće.

Najavljujući novi doprinos, Kerry je istaknuo da je “mir potreban, pravedan i moguć”.

Upravo je to isto rekao uoči obnavljanja mirovnih pregovora krajem jula, poslije tri godine zastoja.

“Kao u svim pregovorima, bit će trenutaka uspona i trenutaka padova, ali smo odlučni u pokušaju donijeti trajni mir regiji”, kazao je Kerry te izrazio uvjerenje da su, uprkos teškoćama, obojica lidera – Mahmoud Abbas i izraelski premijer Benjamin Netanyahu – odlučni raditi u tom cilju.

Poslije sastanka s predsjednikom Abbasom, Kerry se vratio u Jerusalem, gdje će se sastati s predsjednikom Izraela Shimonom Peresom te još jednom s premijerom Netanyahuom na večeri.

Kerry u četvrtak putuje u Jordan, gdje će se drugi put sastati s Abbasom.

Netanyahu zabrinut za napredak

Prethodno se Kerry sastao s Netanyahuom u Jerusalemu, samo nekoliko sati nakon što su Palestinci zaprijetili da će odustati od mirovnih pregovora zbog širenja židovskih naselja na okupiranim palestinskim područjima.

Kerry je nakon sastanka izrazio optimizam da se napetost i teškoće koje su iskrsnule u izraelsko-palestinskim pregovorima mogu prevazići, iako ga je Netanyahu upozorio kako su Palestinci po njemu krivi za loše stanje tih pregovora.

“Sasvim sam uvjeren u našu sposobnost da ih prevaziđemo. Zato sam ovdje i to se može postići dobrom vjerom i ozbiljnim naporima na obje strane”, rekao je Kerry, apelirajući na obje strane da “učine stvarne kompromise i [donesu] teške odluke”.

Netanyahu se Kerryju požalio na Palestince, ocijenivši da su pregovori u teškoćama zbog njihovog odnosa.

“Zabrinut sam za napredak, jer vidim da Palestinci nastavljaju s huškanjem, nastavljaju stvarati umjetne krize i nastavljaju izbjegavati snažne odluke koje su potrebne da se stvori istinski mir”, kazao je Netanyahu.

Zbog trenutnih teškoća, pojavile su se špekulacije da će SAD morati pojačati svoje sudjelovanje u pregovorima i predstaviti svoj plan za mir početkom iduće godine, ili umanjiti očekivanja te težiti privremenom sporazumu.

Ipak, Kerry i njegovi saveznici odbili su o tome raspravljati, tvrdeći da cilj ostaje sveobuhvatan sporazum o miru.

“Moramo imati prostora da pregovaramo u privatnosti, tajno i tiho, i nastavit ćemo to raditi. Imamo šest mjeseci pred nama u roku koji smo postavili i siguran sam da imamo sposobnost napredovati”, zaključio je Kerry.

Pregovori na rubu propasti

Kerry je kasno u utorak stigao u Izrael u trenutku kada obje strane upozoravaju da su pregovori, obnovljeni krajem jula u Washingtonu, na rubu propasti.

Navodno su palestinski i izraelski pregovarači imali žučnu raspravu u Jerusalemu, nakon čega je visoki palestinski dužnosnik izjavio kako njegova delegacija neće moći nastaviti razgovore u svjetlu najnovijih izraelskih poteza u izgradnji židovskih naselja.

Naveo je, u izjavi za agenciju AFP, kako su pregovori u utorak navečer prekinuti i da je izraelska strana odlučna nastaviti naseljavanje, dok Palestinci “ne mogu nastaviti pregovore pod tim napadima naseljavanja bez presedana”.

Protekle sedmice Izrael je objavio planove o izgradnji hiljada domova za židovske naseljenike, od čega je veliki dio njih u anektiranom istočnom Jerusalemu, i taj bi problem, pretpostavljaju poznavatelji prilika, nesumnjivo trebao biti tema razgovora Kerryja i Netanyahua.

Izrael: Zid umjesto granica iz 1967. 

Posjeta Kerryja Bliskom Istoku se događa, kako pišu izraelska glasila, nakon što je Izrael predložio da trasa kojom prolazi sigurnosna ograda na Zapadnoj Obali, a ne granice do 1967. godine, kao što traže Palestinci, bude polazište za mirovne pregovore.

Izraelski pregovarači su svojim palestinskim kolegama predložili da trasa kojom prolazi ta ograda bude polazište za pregovore, javljaju u utorak dnevnik Yediot Aharonot i izraelski javni radio, uz napomenu kako Izrael želi sačuvati i neka izolirana židovska naselja na Zapadnoj Obali, kao što su Beit El, Psagot i Nokdim.

Glasnogovornik premijera Netanyahua nije potvrdio te informacije odgovarajući na novinarska pitanja, rekavši samo da ne komentira pregovore dok traju, no poznato je kako je Kerry objema stranama nametnuo medijsku cenzuru.

Prema Kerryjevim riječima, izraelsko-palestinski razgovori suočeni su s teškoćama, no, ipak, misli kako je još moguće postići određeni dogovor.

Izraelski i palestinski dužnosnici ocijenili su da razgovori, koji su ponovno pokrenuti u julu pod Kerryjevim pokroviteljstvom, nigdje ne vode.

“Došao sam ovdje bez iluzija o teškoćama, ali sam došao odlučan raditi”, rekao je Kerry po dolasku u Izrael.

‘Zid aparthejda’

“Vjerujemo da je to moguće, da je dobro za sve i da se može postići”, kazao je on nakon odavanja počasti bivšem izraelskom premijeru Yitzhaku Rabinu, kojega je 4. novembra 2005. godine ubio izraelski desničar koji se protivio njegovim nastojanjima da postigne mir s Palestincima.

Kerry je došao na Bliski Istok u trenutku kada su Palestinci ljuti zbog širenja židovskih naselja na okupiranoj palestinskoj zemlji i kada izraelski pregovarači sugeriraju da separacijska ograda koju je Izrael podignuo prema Zapadnoj obali bude buduća granica palestinske države.

Od obnove pregovora palestinska strana se više puta žalila da Izrael ne iznosi jasne stavove o granicama, nego insistira da osnova pregovora budu granice koje su postojale prije šestodnevnog rata 1967. godine, u kome je Izrael osvojio Pojas Gaze i Zapadnu Obalu s istočnim Jerusalemom.

Netanyahu je, međutim, odbacio svaki povratak na te granice, definirajući ih kao “neodbranjive” i ističući da se moraju uzeti u obzir “demografske promjene na terenu” u posljednjih 46 godina, čime je aludirao na židovska naselja.

Izrael je 2002. godine počeo graditi ogradu u jeku drugog palestinskog ustanka (intifade) protiv izraelske okupacije, označivši je sigurnosnom.

Palestinci tu ogradu nazivaju “zidom aparthejda” i tvrde kako se radi o “otimačini zemlje”, naglašavajući da će, kada bude završena, 85 posto zalaziti u Zapadnu Obalu.

Godine 2004. Međunarodni sud pravde u Hagu iznio je neobvezujuće mišljenje po kojem je ograda suprotna međunarodnom pravu i da bi je trebalo srušiti na mjestima gdje zalazi u palestinsku teritoriju, ali se Izrael nije na to osvrtao.

Izvor: Al Jazeera i agencije


Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO