Konvencija demokrata: Obama iznosi planove

Članovi Demokratske stranke iz svih dijelova Sjedinjenih Američkih Država okupili su se na Nacionalnoj konvenciji koja se održava u Sjevernoj Karolini.

Konvencija je prilika za predsjednika Baracka Obamu i njegovu stranku da iznesu svoje predizborne planove. Analitičari se pitaju na kojim uspjesima će Obama graditi predizbornu kampanju – i koje će promašaje pokušati da izbriše.

Predsjednik Obama preuzeo je funkciju tražeći od Amerikanaca da vjeruju i ne gube nadu, te najavljujući promjene, ali prvo se morao izboriti sa finansijskom krizom.

Veliko obećanje

“Oporavit ćemo se, a Sjedinjene Američke Države će iz krize izaći jače nego ranije”, poručio je Obama.

Nakon velikog obećanja, uslijedio je veliki ček federalne Vlade.

Obama je usvojio paket poticaja vrijedan blizu 787 milijardi dolara.

“U naredne dvije godine, ovaj plan će spasiti ili stvoriti 3,5 miliona radnih mjesta”, naglasio je Obama.

“I zaista, veliki broj makroekonomista se slaže da su poticaji stvorili blizu dva miliona radnih mjesta. Neki kažu milion i po, neki dva i po miliona”, naglasio je Jeremy Mayer, profesor političkih nauka.

Obamina administracija kaže da je spasila zemlju od ekonomske depresije, ulažući u automobilsku industriju, stambeni sektor i banke, čije je poslovanje obećao da će regulisati.

Finansijska reforma je usvojena, u principu, ali većina propisa još nije stupila na snagu.

Obama je obećao da će riješiti problem zdravstvene zaštite. Nijedan drugi predsjednik nije bio ni blizu toga, iako su mnogi pokušali.

Bilo je teško, koštalo ga je reputacije, ali plan je usvojen i već se provodi.

Obećao je i da će zaštititi okoliš. “Udvostručit ćemo snabdijevanje obnovljivom energijom u naredne tri godine”, poručio je predsjednik SAD-a.

Iako je taj cilj ostvaren, Obama nije ispunio obećanje da će ograničiti emisiju stakleničkih plinova, kako bi se usporilo globalno zagrijavanje. 

Obama je obećao i da će smanjiti deficit za pola do kraja njegovog prvog mandata. Međutim, njegova Vlada je trošila najmanje bilion dolara koji nije imala, zbog čega je državni dug porastao na blizu 16 biliona dolara, djelomično jer je Obama nastavio Amerikancima odobravati smanjenja poreza, a tu je bila i slaba ekonomija.

Najveći izazov

„Kad je ekonomija slaba, manje ljudi plaća poreze. Plate su niže i manje su porezne obaveze. Ima više korisnika Vladinih programa, poput bonova za hranu i pomoći za nezaposlene. Na to je otišao veliki dio troškova”, istaknuo je  Marc Goldwein, iz Komiteta za odgovorni federalni budžet.

Obamina borba protiv republikanaca oko duga koštala je Sjedinjene Američke Države visokog kreditnog rejtinga.

Za predsjednika koji je obećao promjenu atmosfere u Washingtonu, to je možda bio najveći izazov, a čak i on priznaje da se malo toga promijenilo.

Izvor: Al Jazeera