Većina Grka protiv novih mjera štednje

Velika većina Grka misli kako su nove mjere štednje koje je Vlada obećala svojim međunarodnim zajmodavcima u zamjenu za daljnju finansijsku pomoć nepravedni i štete najsiromašnijim dijelovima društva, pokazalo je istraživanje javnoga mnijenja.

Skoro bankrotirana Grčka treba odobrenje Evropske unije (EU) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za mjere štednje u iznosu od skoro 12 milijardi eura kako bi dobila narednu tranšu pomoći, bez koje se suočava s neplaćanjem dugova i mogućim izlaskom iz eurozone.

Više od 90 posto Grka misli kako su planirani rezovi i reforme nepravedni i opterećenje za siromašne, pokazalo je istraživanje agencije MRB za Realnews.

Ipak, blizu 67 posto ispitanika želi da Grčka ostane u eurozoni, dok 83 posto očekuje daljnje mjere štednje u narednim godinama.

Siromaštvo i pesimizam

Do sada je grčka Vlada postigla sporazum o 9,5 milijardi eura smanjenja potrošnje, od kojih će većina doći od smanjenja plata, penzija i socijalne zaštite.

Atina, također, planira povišenje doba za penzioniranje sa 65 na 67 godina i rezove u vojnoj i zdravstvenoj potrošnji.

Samo 33 posto od 1.003 ispitanika reklo je kako misli da ove mjere mogu pomoći u rješavanju fiskalnih problema Grčke, dok je većina kazala kako su pesimistični glede grčke budućnosti.

Istraživanje je provedeno od 18. do 20. septembra, dok su Vlada i inspektori iz Evropske komisije (EK), Evropske centralne banke (ECB) i MMF-a nastojali izraditi novi paket štednje.

Izvor: Agencije