Kineska vojska sposobna za ‘lokalne ratove’

Kina mora povećati sposobnost svoje vojske da dobije “lokalne ratove”, izjavio je u ponedjeljak premijer Ven Ðiabao, na otvaranju Svekineskog narodnog kongresa u Pekingu.

Zabrinutost u Japanu

Japan je izrazio zabrinutost zbog dvocifrenog povećanja kineskog vojnog budžeta, pošto su japanske novine izrazile skepticizam da li je zvanični Peking govorio istinu.

Glasnogovornik japanske vlade je pozvao u ponedjeljak kineske lidere na veću transparentnost u pogledu vojnih pitanja i obećao da će Japan posmatrati dešavanja u svom susjedstvu, prenosi AFP.

“Zabrinuti smo zbog dvocifrenog povećanja ovogodišnjeg kineskog odrambenog budžeta i obratit ćemo pažnju na dalji razvoj događaja”, rekao je šef vladinog kabineta Osamu Fudžimura na konferenciji za novinare u Tokiju.

“Pojedini detalji kineskog odrambenog budžeta još nisu u potpunosti jasni. Naša država će nastaviti zahtijevati od Kine da poveća transparentnost kroz seriju dijaloga na polju bezbednosti“, dodao je on.

Japanski dnevnik Asahi je istakao da je u interesu zvaničnog Pekinga da bude iskreniji.

“Kineski lideri moraju shvatiti da prikrivanje stvarnosti o ekspanziji kineske sile potpiruje ideju da Kina predstavlja prijetnju svijetu. Kina postaje supersila. Nije pogodno da tako velika zemlja ostane okrenuta ka unutra”, navodi se u japanskom dnevniku.

U uslovima kada Peking postaje sve osjetljiviji na razne teritorijalne zahtjeve u neposrednoj okolini, kao što su otoci u Južnom i Istočnom kineskom moru, on mora obezbijediti i rute snabdijevanja potrebnim sirovinama i gorivom za svoju narastajuću ekonomiju.

Ven je prvog dana zasjedanja najvišeg zakonodavnog tijela, koje odlučuje i o važnim pitanjima državnog političkog života zemlje, rekao da će Kina “povećati kapacitet oružanih snaga, kako bi one mogle ispuniti širok spektar vojnih zadataka, od kojih je najvažniji da dobije lokalne ratove u uslovima informacionog doba”.

Kineski teritorijalni sporovi sa susjedima, među kojima su i Japan, Južna Koreja, Filipini i Vijetnam, postali su učestaliji posljednjih godina.

Samo dan nakon što je Peking saopćio da će povećati godišnje troškove za vojsku 11,2 posto i da će oni iznositi 106,4 milijardi dolara, premijer je naglasio da će armija “energično provoditi vojne vježbe u uslovima informacionog doba”.

Pred oko 3.000 delegata kongresa u Velikoj palati naroda, Ven je u “poruci naciji” govorio o svim bitnim pitanjima privrednog i političkog razvoja zemlje u narednom periodu.

Kineski teritorijalni sporovi sa susjedima, među kojima su i Japan, Južna Koreja, Filipini i Vijetnam, postali su učestaliji posljednjih godina, a susjedi optužuju Peking da je njegovo ponašanje sve agresivnije.

Najmodernija oružja

Druga privredna sila svijeta ima najmnogoljudniju vojsku na planeti, a njeg vojni budžet raste dvocifarskim procentima posljednjih godina.

Analitičari na Zapadu smatraju da su kineski vojni troškovi vjerovatno i veći i da finansiranje modernizacije oružanih snaga nije uračunato u budžet.

Kina je posljednjih godina izvšila proboj u satelitskim tehnologijama i cyber ratovanju, a investirala je u najmodernija oružja, kao što su stelth avioni i prvi kineski nosač aviona.

Ipak, tehnološki kineska vojska još dosta zaostaje za SAD-om.

Ven je rekao da je cilj Pekinga da “poveća kapacitete u ostvarenju inovacija u naukama i tehnologijama povezanim s vojskom, kao i razvoju novih oružja i opreme”.

Kineski premijer je kazao da će “modernizirati i oružane policijske snage”, odgovarajući tako na zahtjeve za obezbjeđenjem unutrašnje bezbjednosti pred rastućim društvenim nemirima u regionu Tibeta i na krajnjem zapadu zemlje u Sinđiangu, naseljenom manjinom Ujgura.

Povećanje kineskog budžeta za policiju, državnu bezbjenost, naoružanu policiju, sudove i zatvore, obelodanjeno je, takođe, u nedjelju iz ministarstva finansija pred zasedanje kongresa.

Prema tim podacima, za ovu godinu je za unutrašnju bezbjednost predviđeno 111, 4 milijardi dolara, što je povećanje od 13,8 posto.

‘Masovni incidenti’

Ven je rekao delegatima da vlada mora “efikasno razrijeeši razne vrste sukoba, rizike i opasnosti, spriječiti izolirane probleme da prerastu u velike i promovirati društvenu harmoniju i stabilnost”.

Od prošle godine predsjednik Hu Ðintao je insistirao na pojačanju “društvenog menadžmenta” i predupređivanju nereda prije nego što se on povuče sa čela Komunističke partije krajem godine i sa mjesta predsednika početkom 2013. godine.

Broj “masovnih incidenata” i nereda širom Kine koje su registrirale vlasti porastao je sa 8.700 u 1993. godini na oko 90.000 u 2010. godini, prema nekoliko zvaničnih studija.

Vlada mora efikasno razrijeeši razne vrste sukoba, rizike i opasnosti, spriječiti izolirane probleme da prerastu u velike i promovirati društvenu harmoniju i stabilnost.

Prema nekima procjenama, broj je i veći, ali vlada nije dala zvanične cifre.

Većina tih nemira, protesta i masovnih peticija je bila kratkotrajna i lokalnog karaktera.

Međutim, vlasti strahuju da u uslovima privrednog rasta, ubrzane urbanizacije i interneta ona mogu podstći veću političku neposlušnost, koja bi mogla ugroziti jednopartijski sistem i vladavinu Komunističke partije.

Izvor: Agencije