Jačanje proizvodnje s halal certifikatima

Svjetska ekonomska kriza u kombinaciji s globalnom nestašicom hrane pogodila je mnoge prehrambene kompanije.

Međutim, jedan sektor ipak prkosi ovim globalnim trendovima, prije svega zbog njegove ukupne vrijednosti, a to je hrana s halal certifikatom.

Nedžad Bečarević ima malu mesnicu u starom sarajevskom naselju Bjelave. Nakon što je ostao bez posla kao inženjer, odlučio je svoj hobi razviti u biznis.

Za razliku od ostalih mesnica, on je svoju organizirao prema halal standardima, na što se odlučio prije svega iz vlastitih ubjeđenja. No, to se pokazalo i kao dobar poslovni potez.

Osnivanjem agencije za certificiranje halal proizvodnje, njegovo poslovanje postalo je i licencirano.

Preporuka SZO-a

“Jedva sam dočekao da Agencija za halal certifikaciju krene s radom i mi smo među prvima, hoću reći prvi u mesnoj branši, krenuli s halal standardom“, govori Bečarević.

Restoran Terasa prvi je u regiji koji je odlučio svoje poslovanje uskladiti prema halal propisima.

“Od početka smo poslovali po halal standardima. Halal hrana je, prije svega, zdrava i nije namjenjena samo za muslimane, a preporučuje je i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO)”, ističe Adisa Spahić Muharemagić, menadžerica restorana.

Halal hrani daju mnoge epitete, neki od njih su zdrava, ekološka i organska. To je hrana koja ne smije biti svinjskog porijekla, ne smije sadržavati emulgatore i pojačivače okusa te ne smije sadržavati krv.

Budući da se na sličnim standardima temelji i košer, Jevreji također mogu konzumirati halal proizvode.

“Halal standard se ne odnosi samo na prehrambenu industriju. Također, ne podrazumijeva samo kvalitetu ishrane, nego kompletan proces, od proizvodnje, distribucije, pa sve do prodaje. Te vrijednosti prepoznali su mnogi, tako da su sada halal proizvodi rasprostranjeni po cijelom svijetu”, kaže novinar Al Jazeere Emir Nuhanović.

Veliki potencijal

Najviše su prisutni u Aziji, gdje je ova industrija u prošloj godini vrijedila 418 milijardi dolara. Drugo najveće tržište je Afrika, a treće, sa skoro 70 milijardi eura, Evropa.

Globalno gledano, to je industrija vrijedna 661 milijardu dolara i većinom otpada na prehrambenu industriju, zatim farmaceutsku i kozmetičku.

Kompanije iz regije prepoznale su potencijal halal tržišta, tako da se, kako tvrdi Amir Sakić, direktor Agencije za halal certificiranje, bilježi porast broja izdatih certifikata.

“Prvih šest halal certifikata dodijeljeno je 2006. godine. Taj broj se do 2012. godine popeo na 90. Očekujemo da će možda biti čak i 100 do kraja godine. Prema pokazateljima, broj novih kompanija koje pristupaju halal certificiranju iz godine u godinu se povećava za 20 posto”, navodi on.

Potencijal ove industrije je veliki, no za njegov potpuni razvoj potrebno je usklađivanje različitih standarda certificiranja u svijetu, kako bi se harmoniziralo tržište te povećalo povjerenje potrošača.

Izvor: Al Jazeera