Stanovništvo Mijanmara gubi strpljenje

Rješenje problema između budista i Rohinja muslimana u Mijanmaru još se ne nazire. Ipak, više nema otvorenih sukoba. Vlada je u junu bila prisiljena da proglasi vanredno stanje, nakon nasilja u kojem je ubijeno najmanje osamdeset osoba.

Kako iz Mijanmara izvještava dopisnik Al Jazeere Wayne Hay, obje strane kažu da polako gube strpljenje.

Raseljene Rohinje sada žive i mole se u šatorima u gradu Sitveu.

Žele napustiti kampove i početi obnavljati domove uništene u nasilju koje je izbilo u junu, a također i bolje uslove od vlade Mijanmara.

U kampovima 60.000 ljudi

Mv Ravshit, imam, kaže:

“Moramo biti priznati kao Rohinje i kao građani ove zemlje. Također, mora nam se dozvoliti da se vratimo u svoje gradove i domove koji su spaljeni.”

Ali male su šanse da će se to uskoro desiti. Otprilike 60.000 Rohinja smješteno je u kampovima nakon sukoba kojima je povod bilo silovanje i ubistvo mlade budistkinje od trojice muslimana.

U Mijanmaru, Rohinje se uglavnom smatraju ilegalnim imigrantima iz Bangladeša, uprkos činjenici da su mnogi od njih rođeni u Mijanmaru.

“Ovakva spaljena područja nalaze se po cijelom gradu. Ovo je najveće takvo područje i stalni podsjetnik na nedavno nasilje, u kojem su uglavnom muslimani izgubili svoje domove i vjerske objekte.

Teško je zamisliti da će im ikada biti dozvoljeno da se vrate i žive ovdje”, izvještava Wayne Hay iz Mijanmara.

I budisti osjećaju posljedice sukoba i uništavanja. Kažu da su tenzije i dalje snažne. Prema riječima budističkih vjerskih vođa, spor sa muslimanima je izbio zbog teritorije, a ne religije.

Smatraju da su se Rohinja muslimani nezakonito naselili u njihovim gradovima.

“Budisti su godinama bili tolerantni prema muslimanima. Ali oni su nas često vrijeđali i napadali. Zbog toga smo izgubili strpljenje i više ih ne želimo tolerisati”, govori Ariya Vamsa, budistički redovnik.

‘Istragu o svima’

Budisti, također, očekuju pomoć od Vlade, prije nego što bi moglo doći do bilo kakvog procesa pomirenja.

Kažu da, prije nego što se muslimanima dozvoli da napuste kampove i ponovo postanu dio zajednice, vlada mora, jednom zauvijek, riješiti pitanje njihovog državljanstva.

“Moći će se vratiti ako se situacija riješi zakonskim putem. Trebalo bi provesti istragu o svima, kako bi se utvrdilo ko ima pravo da živi ovdje”, smatra Win Naing, stanovnik Sitvea.

Ovo je društvo u kojem vlada segregacija i na kojem su decenije tenzija i nedavno nasilje ostavili duboke ožiljke.

Izvor: Al Jazeera