Izlazne ankete: U Holandiji vode liberali

Liberali holandskog premijera Marka Ruttea tijesno vode ispred opozicione Laburističke stranke na holandskim parlamentarnim izborima, pokazala je izlazna anketa nakon zatvaranja birališta u srijedu.

Dvije proevropske stranke osvajaju 41 i 40 zastupničkih mjesta od ukupnih 150 mjesta u parlamentu, pokazala je anketa holandske televizijske stanice NOS/RTL.

Takav rezultat protivan je očekivanjima a liberalima i laburistima daje dovoljan broj glasova za stvaranje dvostranačke koalicije.

Rutteovi liberal-konzervativci iz Vvd-a i laburistički PvdA Diederika Samsoma osvojili su deset zastupničkih mjesta više nego na prethodnim izborima, pokazuju izlazne ankete.

Prema izlaznim anketama slobode (PVV) populista Geerta Wildersa dobit će 13 mjesta u odnosu na 24 osvojena na izborimas 2010.

U Holandiji se više od 12 miliona glasača izjašnjavalo u srijedu na općim izborima.

Očekivala se neizvjesna borba između liberala i laburista, kao i pad popularnosti krajnje desnice u poređenju s prethodnim izborima.

Obje vodeće stranke su proevropski orijentirane na izborima koji se održavaju, prema nekim istraživanjima, u donekle antievropskoj atmosferi javnog mnijenja, izvjestila je ranije reporterka Al Jazeere Katarina Drlja.

“U školi u Hagu, koju je i sam svojevremeno pohađao, svoj je glas dao dosadašnji nizozemski premijer Mark Rutte”, javlja Drlja.

Vlada pala u aprilu

Njegova je Vlada pala krajem aprila ove godine, jer se koalicija tada nije mogla usaglasiti oko mjera štednje.

U ime štednje danas, u svojoj staroj školi, i kafu odbija.

Na ovim izborima predviđa mu se ponovna pobjeda, ili, prema nekim anketama, tijesna borba za prvo mjesto s Diederikom Samsonom, prvim čovjekom laburista.

“Ovi izbori su jako bitni. Radi se, naime, o tome da li ćemo ostati na pravom putu, na putu na kojem će Holandija postati jača i izaći iz ove krize snažnija. Dakle, na ovim se izborima radi o ozbiljnoj odluci”, rekao je Rutte.

Izbor je, kaže, između Holandije koja će nastaviti prijateljstvo i saradnju s Njemačkom i Finskom u borbi protiv krize eura, i Holandije okrenute prema Francuskoj. Sam je protiv ove druge opcije.

“Mi smo zemlja trgovanja. Pogledajte Roterdamsku luku: više od 300.000 radnih mjesta ovisi o uspješnoj ekonomiji u Evropi i tih trgovinskih odnosa. No, uprkos tome smo spremni pomoći ostalim zemljama samo ako one najprije pomognu same sebi i učine sve što je potrebno da iz krize izađu jače. Ako to ne učine, ne možemo ni mi pomoći”, kazao je Rutte.

Prema navodima nekih medija, državu na sjeveru Evrope trese antievropska groznica.

‘Izmanipulirana atmosfera’

Mišljenje nekolicine prolaznika, glasača, možda nije odraz mišljenja svih Holanđana, ali Huug i Alice Van Kalleven svoj su glas dali za Evropu.

“Brojni Grci do sada nisu činili ništa osim, kako mi to u Holandiji kažemo, zabavljali se, i to godinama. Sada je vrijeme da Grčka počne raditi”, kaže Huug, dok Alice smatra da “ipak si moramo pomoći međusobno”.

“Protueuropski orijentirane pojedince nismo susreli ni među mlađom generacijom, studentima”, izvještava Drlja.

Profesor političkih nauka na Univerzitetu u Hagu Joris Voorhoeve smatra kako je protivevropska atmosfera zapravo izmanipulirana: što od strane krajnje lijevih i krajnje desnih političara, ali i medija.

Sve to, kaže, ne bi trebalo naglašavati u tolikoj mjeri. Prema njegovoj procjeni, radi se o pet do 10 posto biračkog tijela.

“Mislim da ne trebamo pretjerivati po tom pitanju. Holandija će ostati u Evropskoj uniji (EU), ostat će u eurozoni i koja god vlada se formira nakon ovih izbora, morat će postići zajednički dogovor”, smatra Voorhoeve.

Nužne reforme

Bez obzira na to hoće li na čelu nove vlade biti ponovno Rutte ili neko drugi, pred Holandijom su nužne krizne reforme.

S tim u vezi, uvjeren je Voorhoeve, ne može doći do iznenađenja.

“Ne mislim da smo pred velikim promjenama. Najvjerovatnije ćemo dobiti k centru orijentiranu vladu i najvjerovatnije će Holandija nastaviti s politikom na kakvu su druge države od nas navikle”, prognozira Voorhoeve.

A cilj koji bi Evropa, pa tako i Holandija, trebala slijediti su budžetska uravnoteženost, stabilnost južnoevropskih zemalja i jak zajednički finansijski sistem.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Izbori za novu vladu održat će se 12. septembra, nakon raspada koalicije uslijed propalih pregovora o mjerama štednje.

27 Apr 2012
Više iz rubrike Svijet
POPULARNO