Uspješan samit imperativ za Teheran

Iran je domaćin petodnevnog samita Pokreta nesvrstanih. Šef iranske diplomatije Ali Akbar Salehi otvorio je samit, podsjetivši kako je cilj Pokreta nesvrstanih da do 2025. godine svijet bude bez nuklearnog oružja.

Službeni Teheran tvrdi da razvija nuklearni program isključivo za energiju, no SAD strahuju da Iranci pokušavaju stvoriti nuklearno oružje.

Iranski dužnosnici ovaj događaj opisuju kao najveći politički samit u svojoj historiji.

U Iranu je počeo najveći politički događaj u posljednjih 10 godina. Ovogodišnje zasjedanje Pokreta nesvrstanih održava se pod motom “Trajni mir kroz zajedničko globalno upravljanje”.

Dolazak u Teheran, iransku prijestonicu, najavio je veliki broj svjetskih lidera i visoko rangiranih zvaničnika, među kojima i generalni sekretar Ujedinjenih naroda (UN) Ban Ki Moon.

Izrael kritiziran

Organizacija koja broji 120 zemalja članica najveći je glasački blok unutar UN-a.

Upravo rad i nadležnosti svjetske organizacije bile su teme uvodnog obraćanja domaćina.

Iranski ministar vanjskih poslova je rekao: “Dijelimo zabrinutost mnogih drugih članica pokreta o usponu snage Vijeća sigurnosti UN-a, dok su sposobnosti i dužnosti Generalne skupštine u opadanju.”

Kritike nisu zaobišle ni Izrael, koji je, uz SAD, pozivao na bojkot samita.

“Kontinuirano odbijanje cionističkog režima da pristupi nesvrstanima je najveća prepreka na putu općeg prihvatanja pokreta”, kazao je Salehi.

Uspješna organizacija samita za domaćina je imperativ. Dugoročno, Iran se nada popravljanju svog diplomatskog imidža i podršci kontroverznom nuklearnom programa.

Iz regije – posmatrači

Salehi je dodao: “U narednim godinama predsjedavanja Pokretom učinit ćemo sve da se osnaži jedinstvo među državama članicama.”

Godine 1961. u Beogradu je održana prva službena konferencija Pokreta nesvrstanih. Uz predsjednike Jugoslavije i Indije, Tita i Nehrua, najveće zasluge u njegovom osnivanju imali su egipatski i indonezijski lideri, Nasser i Sukarno.

U praskozorje hladnoratovskih podjela svijeta na Istok i Zapad, zemlje članice digle su glas protiv imperijalizma i neokolinijalizma, odbijajući se službeno prikloniti jednom od vojnopolitičkih blokova.

Prioritet je dat nacionalnim borbama za nezavisnost, iskorjenjivanju siromaštva i ekonomskom razvoju.

Zemalja nastale raspadom bivše SFRJ danas ne igraju bitne uloge. U statusu posmatrača ove organizaciju su Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO