Slovenija: Finansijska i politička kriza

Sloveniju, osim finansijske krize, trese i politička. Koalicija i opozicija nikako da se slože o ključnim pitanjima.

Da bi izbjegli molbu za međunarodnu finansijsku pomoć, vlasti će se morati saglasiti o pitanjima sanacije banaka, upravljanja državne imovine i nekih ključnih reformi.

Neki slovenski mediji javljaju da bi najesen Vlada Janeza Janše mogla pasti. Koji su ključni koraci pred slovenskim političarima da bi se izbjegao još veći haos istražila je u Ljubljani reporterka Al Jazeere Katarina Drlja.

Slovenska situacija je krajnje napeta, ocjena je političkog analitičara Boštjana Turka.

“Do kraja godine će nam nestati novca i dobit ćemo hitni poziv u Brisel. I Brisel će reći: OK, dobit ćete novi novac, ali pod uvjetom da snizite penzije i plate za trećinu i otpustite 20 posto zaposlenih u javnom sektoru”, kaže on.

Penzije do novembra

U državnoj blagajni – kada su u pitanju, naprimjer, penzije – novca ima još za novembar.

“Novca u državi nema više. Mi smo u Eurogrupi. Euro se ne može štampati, ne može ga se umnožiti. Euro treba zaraditi, a kako ga sada ne možemo zaraditi, treba ga štedjeti”, rekao je Turk.

Premijer Janša ovih dana nije uspio progurati upis fiskalnog pravila u Ustav, koje bi Sloveniju prisililo da se više ne zadužuje.

“Nije problem u koaliciji. Problem su odluke za koje nam je potrebna dvotrećinska većina. Što zbog formalne prirode te odluke, što zbog snažnog političkog signala koji bi tako poslali finansijskim tržištima”, izjavio je Janša.

No, opoziciju, koju predvodi Zoran Jankovič, nije uspio uvjeriti.

“On može pričati što god želi, ali zna se na kome je odgovornost – na Vladi. Ne znam šta ima poručiti Briselu. Ako pogledamo taj ugovor, koji je Slovenija potpisala, tamo je jasno zapisano da nije uvjet da se fiskalno pravilo unese u ustav”, priča Jankovič.

Ali, koalicija ne krije da bi to svakako bio dobar, pozitivan znak.

Obećanje Briselu

“Obećanje Slovenije dato Briselu glasi da će do 2015. godine trošiti onoliko koliko se proizvede. No, da bi to postigli, političari se najprije moraju usuglasiti i donijeti nužne reforme. Oko fiskalnog pravila nisu se uspjeli dogovoriti, a vrijeme ističe”, izvještava Drlja.

No, bezuvjetni dogovor potreban je oko sanacije slovenskih banaka.

Naglašava to ministar ekonomije Radovan Žerjav, jer Slovenija će samo tako izgraditi konkurentnije poslovno okružje.

“Na toj osnovi, kad uspostavimo bankovni sistem koji će početi obavljati svoju funkciju, zbog koje i postoji, bit će riješeno – ne možda polovina, ali veliki dio problema ekonomskih aktivnosti”, kazao je on.

Za sve to neophodne su reforme penzionog i zdravstvenog sistema, javnog sektora, mjere štednje, za sanaciju banaka potreban je konsenzus koalicije i opozicije.

I to do kraja ove godine.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Guverner slovenske središnje banke Marko Kranjec rekao je da je samo trećina slovenskih poduzeća kreditno sposobnih te da 15 do 20 posto kompanija ne vraća na vrijeme kredite.

06 Jan 2012
Više iz rubrike Svijet
POPULARNO