Latvija, i pored krize, hoće euro

Uprkos čvrstim obećanjima i odlučnosti u rješavanju evropske dužničke krize, sve je više onih koji počinju sumnjati da će se kriza u dogledno vrijeme riješiti.

Među njima je i Latvija, koja bi se zajedničkoj valuti trebala priključiti 2014. godine.

No, kako sada stvari stoje, do toga možda i neće doći.

I dok se večina Evrope fokusirala na Grčku i ostale južne zemlje, evropska dužnička kriza bacila je sjenu na manje evropske zemlje, čija je ekonomija do sada bila bazirana na prihvatanje eura kao nacionalne valute.

Jedna od njih je Latvija, čiji ministar finansija Andris Vilks kaže da će odluka o prihvatanju eura ili ostajanja na dosadašnjoj valuti biti poznata u predstojećim mjesecima.

Šanse 50 posto

“Teško mi je pričati o procentima, ali mislim da je šansa da Latvija prihvati euro veća od 50 posto. Sumnjam da će ova nesigurnost dugo potrajati. Ili će biti dobrih, ili loših vijesti. U oba slučaja, Latvija je spremna. U jednom scenariju Latvija će prihvatiti euro, u drugom će ga odbiti”, kaže on.

Čelnik Centralne banke Latvije Ilmars Rimsevics je euro-optimista.

Ubijeđen je da Latvija, čak i u trenutnoj situaciji, ulaskom u eurozonu više dobija nego što gubi.

“Izvozimo manje, imamo manje investicija i veliku nezaposlenost – zato što nemamo euro kao valutu. Euro će značiti više radnih mjesta, više novca u budžetu. Euro će značiti da će Latvija sjediti za stolom s ostalim liderima eurozone i zajedno s njima rješavati trenutne probleme”, smatra guverner.

Smanjenje deficita

Glavni ekonomista Swedbanke za Latviju Martin Kazaks kako je njegova banka jednom nogom već u eurozoni, budući da su, na osnovu dosadašnjioih planova o prelasku na euro, većinu kredita izdavali u eurima.

“Ulazak Latvije u eurozonu će garantirati nastavak ekonomskog rasta. To je samo još jedan od alata koji pomaže. Hoće li prelazak na euro imati pozitivne ili negativne posljedice, zavisi isključivo od nas”, kazao je on.

Da bi prešla na euro, Latvija mora ispuniti krizerije ugovora iz Mastrichta koji se tiču vanjskog duga, budžetskog deficita, kamata na dugoročne kredite te stabilnosti domaće valute prije nego što bude zamjenjena za euro.

Većina kriterija već je ispunjena, a najimpresivnije je smanjenje budžetskog deficita sa 10 posto bruto društvenog proizvoda (BDP) u 2009. na 1,4 posto u 2012. godini.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Uprkos čvrstim obećanjima i odlučnosti u rješavanju europske dužničke krize, sve je više onih koji počinju sumnjati da će se kriza u dogledno vrijeme riješiti. Među njima je i Latvija koja bi se zajedničkoj valuti trebala priključiti 2014. godine. No kako sada stvari stoje, do toga možda i neće doći.  

Published On 25 Aug 2012

Oxford Economics ukazuje da je finansijska kriza u eurozoni posljednjih mjeseci zaoštrena , uprkos seriji napora lidera Evropske unije da je suzbiju.

Published On 29 Dec 2011
Više iz rubrike Svijet
POPULARNO