Grčka traži još vremena za budžetske rezove

Ljeto je za grčku Vladu gotovo, ali će se toplotni talas za njenog premijera Antonisa Samarasa preliti duboko u jesen. On ima dovoljno vremena da obriše znoj sa čela i kreće na put ubjeđivanja ostatka Evrope da njegovoj državi da još vremena.

Prvo će u srijedu apel uputiti šefu Eurogrupe Jeanu Claudeu Junckeru, dva dana kasnije njemačkoj kancelarki Angeli Merkel, a potom i francuskom predsjedniku Francoisu Hollandeu.

Evropski ministri finansija će 14. septembra na Kipru raspravljati o izvještaju koji bi trojka, koju čine Evropska unija, Evropska centralna banka i MMF, do tada trebala spremiti, kako bi osmog oktobra, na sastanku  u Luksemburgu, odlučili hoće li i koliko dodatnog vremena dati Grčkoj.

Prije ukrcavanja u avion, Samaras je odredio ton svojih sastanaka izjavom njemačkom Bildu za koji je rekao da „njegovoj državi treba prostora da diše“.

„Bit ću veoma jasan: Ne tražimo nikakav dodatni novac. Ostajemo dosljedni svojim obavezama“, izjavio je on.

Novinar Al Jazeere Marko Pavlović navodi da je ključno pitanje, pored toga što će do naredne runde pregovora morati provesti još rezanja i reformi, da li je Grčka uradila dovoljno da dobije narednu tranšu pomoći od 31,5 milijardi eura.

Odluka karijere

„Uvjereni smo da značajno ublažavanje zahtjeva pred Grčkom, što se njemačke Vlade tiče, nije moguće“, kategoričan je bio ministar vanjskih poslova Njemačke Guido Westerwelle.

Njegova šefica se nalazi pred odlukom karijere – teatralno je najavio američki Wall Street Journal, te dodao kako će njemačka kancelarka Angela Merkel biti primorana birati „između dva zla – raspada eurozone ili svoje Vlade“.

„Povećanje pomoći Grčkoj, koja je dogovorena u proljeće, naišlo je na odlučan otpor u Bundestagu. Dio vladajuće koalicije ne želi Grčkoj dati više novca i prijeti Angeli Merkel da će joj razbiti parlamentarnu većinu ili otežati način finansiranja Grčke“, stoji u uredničkom kometaru ovog lista.

Na svu glavobolju oko Grčke, Merkel će morati da se nosi i sa odlukom njemačkog Ustavnog suda, koji će 12. septembra presuditi da li Evropski stabilizacioni mehanizam krši njemački zakon.

Istog dana Holandija bira novu vladu, a Evropska komisija izlazi u javnost sa, kako se očekuje, znatno pooštrenim mjerama kontrole evropskih banaka.

Izvor: Al Jazeera i agencije 


Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO