Economist:Slovenija sljedeća u redu za pomoć

Široko uplitanje slovenske Vlade u ekonomiju i preveliko oslanjanje prerađivačkog sektora na bazne sektore (Reuters)
Široko uplitanje slovenske Vlade u ekonomiju i preveliko oslanjanje prerađivačkog sektora na bazne sektore (Reuters)

Slovenija bi mogla biti sljedeća zemlja u nizu koja će zatražiti pomoć Evropske unije (EU) za spasavanje, objavljeno je u najnovijem izdanju britanskog Economista.

“Bilo kakvo spasavanje Slovenije unijelo bi malu izmjenu u fondove eurozone za spasavanje, ali bi, bez obzira na to, uvlačenje još jedne zemlje u zonu sumraka predstavljalo veliku stvar”, ukazao je poznati londonski magazin.

Ukoliko bi Slovenija propala, to bi bila prva bivša komunistička zemlja u eurozoni kojoj bi bila neophodna pomoć.

“Još jednom bi simbol časti koje predstavlja priključenje zoni eura postao znak poniženja”, naveo je Economist.

U članku je istaknuto Vladino insistiranje da Slovenija može izbjeći spasavanje, ali je primijećeno da je to “uobičajeni refren, kao što je i tužan završetak kada se, poslije svega, pomoć zatraži”.

Banke najveća slabost

Najveću slabost Slovenije predstavljaju njene banke, uz nemogućnost Vlade da privuče inostrane finansije usljed zabrinutosti zbog trogodišnjih velikih deficita i duga koji ubrzano raste, prenosi slovenska agencija STA.

“Slovenija je još jedna žrtva pogubne veze između slabih banaka i slabih vlada koja čini krizu u eurozoni tako neukrotivom”, navedeno je u tekstu.

Ocjenjujući zdravlje slovenske ekonomije, Economist je ukazao da među glavne slabosti spadaju široko uplitanje Vlade u ekonomiju i preveliko oslanjanje prerađivačkog sektora na bazne sektore.

“Bez obzira na to da li će uzeti novac za spasavanje ili ne, Slovenija mora provesti bolne reforme ukoliko želi prosperirati u tom klubu”, zaključuje Economist.

U međuvremenu je slovenska Vlada saopćila kako je u šest mjeseci svog mandata znatno popravila korištenje sredstava evropskih fondova, koji će idućih godina biti skoro jedini izvor za investicije, zbog čega će Vlada tom području davati prioritet.

Zatečeno nezavidno stanje

Slovenski ministar ekonomije Radovan Žerjav je rekao da je sadašnja Vlada prije pola godine zatekla nezavidno stanje, jer je stupanj korištenja odobrenih sredstava bio nizak.

U međuvremenu je potvrđeno šest javnih konkursa za finansiranje 24 projekta, u ukupnoj vrijednosti 442 miliona eura, čime je stanje bitno popravljeno.

Sa nezavidnog 20. mjesta prema apsorpciji sredstava kohezijskog fonda EU-a među 27 članica koje je zauzimala u aprilu, Slovenija se sada popela na 11. mjesto, a državni budžet je ove godine, prema proračunu EU-a, ostvario neto suficit od 203 miliona eura, kazao je Žerjav.

Od ukupno 4,8 milijarde eura sredstava iz evropskog budžeta, odobrenih u okviru srednjeročnog razdoblja 2007-12, do sada su potvrđeni projekti za 4,4 milijarde eura.

Od toga je do sada ugovorima realizirano projekata u vrijednosti 3,2 milijarde eura.

Izvor: Agencije


Povezane

Glavni razlog su očekivanja da će država svojim sredstvima morati dokapitalizirati vodeće banke i tako opteretiti budžet, a navode se i rizici koji postoje u eurozoni.

23 Dec 2011

Guverner slovenske središnje banke Marko Kranjec rekao je da je samo trećina slovenskih poduzeća kreditno sposobnih te da 15 do 20 posto kompanija ne vraća na vrijeme kredite.

06 Jan 2012
Više iz rubrike Svijet
POPULARNO