Pronađena čestica dosljedna Higgsovom bosonu

Nakon potrage od skoro pola stoljeća, fizičari su objavili kako su pronašli novu podatomsku česticu koja je dosljedna Higgsovom bosonu za koga se vjeruje za daje masu.

Veliko klicanje i ovacije su se začuli u Evropskoj organizaciji za nuklearno istraživanje (CERN) u srijedu nakon što su naučnici predstavili podatke tokom njihove duge potrage za misterioznom česticom.

Novo otkriće je „dosljedno sa dugotraženim Higgsovim bosonom“, stoji u saopćenju CERN-a i kojem se navode dodatni podaci koji su potrebni da se identificira otkriće.

„Napravili smo ogroman korak u našem pokušaju razumjevanja prirode“, kazao je direktor CERN-a Rolf Heuer.

„Otkriće čestice koja je dosljedna Higgsovom bosonu otvara put detaljnijim istraživanjima, koja traže veće statističke podatke i koja će tačno označiti karakteristike nove čestice, te vjerovatno će baciti svjetlo na druge misterije univerzuma“.

Peter Higgs, britanski fizičar koji je objavio konceptualne osnove za česticu još 1964. godine, izrazio je je zadovoljstvo.

„Nisam očekivao da će se ovo desiti za moga života i da ću tražiti od porodice da stavi šampanjac u frižider“, navodi se u njegovom saopćenju koje je objavio Univerzitet iz Edinburgha gdje je bio profesor.

Šupljine u teoriji

Pronalazak Higgsovog bosona potvrdio bi Standardni Model, teoriju koja identificira izgradnju materije i čestice koje prenose osnovne sile.

Riječ je o veoma uspješnoj teoriji, ali ima nekoliko šupljina, a najveći je pitanje zašto neke čestice imaju masu, a druge je nemaju.

Higgs i još neki stručnjaci su stanovišta da boson postoji u nevidljivom polju nastalom Velikim Praskom prije 13,7 milijardi godina.

Kada su se neke čestice sudarile sa Higgsovim bosonom, usporile su i dobile masu, navodi se u teoriji. Druge, poput čestica svjetlosti, nisu naišle na prepreke.

CERN koristi ogromnu, podzemnu laboratoriju gdje se protoni sudaraju pri brzini koja je blizu brzini svjetlosti, čime se dobijaju podatomski otpad koji se potom provjerava za znakove „odbjeglog“ Higgsovog bosona.

Zadatak je veoma mučan jer postoji trilioni signala koji se dešavaju među česticama unutar raznih nivoa klasifikacija mase.

Tokom godina, desetine hiljada fizičara i milijarde američkih dolara su iskorišteni u potrazi za Higgsovim bosonom, čime se postepeno smanjivao obim mase u kojem bi on mogao postojati.

Dvije laboratorije CERN-a koje rade neovisno jedna o drugoj kako bi se izbjegla pristrasnost, pronašle su novu česticu u obimu mase 125-126 Gigaelektronvolti (GeV), navodi se u podacima koje su objavili u srijedu.

“Pet sigma”

Obje su objavile kako su rezultati „pet sigma“, što znači da postoji 0,00006 procenata šanse da je ono što su pronašli matematička greška.

„Rezultati su preliminarni, ali činjenica da vidimo signal pet sigma na blizu 125 GeV je veoma dramatično“, kazao je Joe Incandela, glasnogovornik jednog od dva eksperimenta.

„Ovo je, zaista, nova čestica. Znamo da je boson i da je najteži boson ikada pronađen.“

Naučnici su počeli govoriti koliko bi ovo otkriće moglo značiti.

„Higgsov boson je tražen više od četiri decenije i da ga nismo našli cijeli svijet bi se morao vratiti na početak istraživanja“, kazao je Anthony Thomas sa Univerziteta iz Adelaide u Australiji.

Slaže se naučnik CERN-a Yves Sirois.

„Može biti da je pronađen Higgsov boson koji bi mogao otkriti kako je nastala materija na samom početku historije svemira. Možda to i nije, ali, također, može biti i nešto veće što otvara vrata novoj teoriji koja ide dalje od Standardnog Modela“.

Izvor: Agencije


Povezane

Naučnici iz CERN-a vjeruju kako bi do kraja ove godine mogli pronaći česticu kojom bi objasnili šta je dalo masu svemu oko nas nakon nastanka svemira. Ekipa Al Jazeere posjetila je središte za nuklearna istraživanja. Kako funkcioniše objašnjava Saša Delić.

Moderna fizika vjeruje da bi mogla dokučiti tajne antimaterije. Tačnije, zašto je svemir napravljen samo od materije. Kako bismo uopće shvatili ove pojmove, naš Saša Delić posjetio je najveći istraživački centar na svijetu – CERN kod Ženeve. Tamo kažu da su jedini koji mogu napraviti antimateriju. Objašnjavaju i zašto bi sve to moglo biti korisno.

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO