SAD: Školarina za studente sve veća

Više od polovine Amerikanaca nema novac za studiranje, dok 75 posto smatra da je sistem visokog školstva u SAD-u preskup, pokazuje anketa Instituta Pew.

Godišnja školarina za američke državne univerzitete je između 1980. i 2010. godine skočila sa blizu 6.000 na 14.000 dolara, dok su privatni fakulteti poskupjeli sa 13.000 na 32.000 dolara.

Zaduživanje na ime školarina u SAD-u u posljednjih 30 godina poraslo je sa 15 na 40 posto fakultetski obrazovanih građana.

Prosječan dug svršenih studenata iznosi 25.000 dolara.

“Troškovi za školarinu na univerzitetima u SAD-u porasli su brže nego u bilo kom drugom sektoru. Takva tendencija se ubrzava zajedno s ekonomskom krizom”, objasnio je predsjednik Nacionalnog centra za visoko školstvo i državnu politiku SAD-a Patrick Callan.

On je dodao da se državni budžeti smanjuju, a pritisak na troškove se sve više pomjera ka studentima i njihovim porodicama, što je nepravedno ako se zna da je broj nezaposlenih među visokokvalificiranim mladim kadrom dostigao osam posto u junu.

Teško do posla

Kongres SAD-a je odlučio da ne prihvati prijedlog o udvostručenju kamatnih stopa za kreditiranje studenata, što državu godišnje košta 5,8 milijardi dolara.

Dugovi za školarine američkih građana su u neprestanom porastu i oni su 31. marta iznosili 904 milijarde dolara, za razliku od zaduživanja domaćinstava koje je u padu.

Krediti za visoko obrazovanje postali su drugi po redu veličine pozajmice Amerikanaca u 2010. godini, poslije kredita za stanove, dok su na trećem mjestu kreditne kartice, navodi se u majskoj studiji Centralne američke banke.

Sve je veći broj diplomaca koji ne uspijevaju pronaći posao koji bi podmirio njihove troškove života zajedno s mjesečnom ratom za kredit za školarinu, ako se uopće uspiju zaposliti, pa zato raste broj onih koji se odlučuju produžiti ili upisati neki novi faklultet.

Broj američkih diplomaca koji kasne s isplatom kredita za školarinu više od tri mjeseca porastao je 14 posto 2011. godine.

Izvor: Agencije